Piše: Amra Vrabac

Prošla godina osim politički bila je i sigurnosno izazovna. Pokazali su to događaji koji su se odvijali u entitetu Rs od kraja februara, a koji su se prelili i na postupanje dvije od tri državne policijske agencije.

Podsjećamo, kada je Narodna skupština Rs izglasala neustavne zakone kojim se između ostalog zabranjuje rad i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu na teritoriji Rs, uslijedio je poziv tadašnjeg političkog vrha da Srbi napuste tu agenciju i pređu u MUP Rs. Prema zvaničnim informacijama to je uradilo šest osoba, ali poražavajuća je činjenica da se tom pozivu odazvao i direktor SIPA-e Darko Ćulum koji je po istom nalogu 7. marta ispraznio zgradu SIPA-e u Banja Luci.

Već tada je bilo jasno da se Ćulum priklonio napadu na ustavni poredak koji je provodila vlast entiteta Rs zajedno sa Narodnom skupštinom Rs. Ćulumov odlazak iz SIPA-e, tajni susreti sa pojedincima koji su mu bili odani dok je rušio državnu instituciju, i na kraju povratak polovinom jula definitivno su najveći šamar državi Bosni i Hercegovini. I pored krivične prijave koja je podnesena protiv Ćuluma, Tužilaštvo BiH nikada nije odgovorilo ni podnosiocima prijave niti medijima koji status ima Darko Ćulum i da li je ikada ispitan.

Kada je Milorad Dodik početkom jula ušetao u Sud BiH uz pratnju OSA-e, a nekoliko dana kasnije i Nenad Stevandić i Radovan Višković već tada je bilo jasno da Tužilaštvo BiH neće štititi državne institucije i ustavni poredak već one zahvaljujući kojima i sjede u toj instituciji i koji su im otvoreno poručili da su tu jer su "Srbi, a ne neki ajnštajni".

U vrijeme dok je za njima bila raspisana centralna potjernica Suda BiH, Dodik pa i Stevandić prelazili su državnu granicu, bez ikakvog zaustavljanja salutirano im je na izlasku i ulasku na graničnim prijelazima, a jedini pokušaj da se Dodiku uruči nalog za hapšenje krajem aprila mogao je imati tragičan kraj. Inspektorima SIPA-e suprotstavili su se pripadnici MUP Rs i prijetnjom oružjem, inspektori SIPA-e su se povukli. Da stvar bude tragičnija, protiv njih je podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu. Tako su oni koji napadaju državu i oni koji su htjeli da je odbrane svedeni u istu ravan.

Pokazuje to i odluka Tužilaštva BiH koje je i protiv onih koji su napali ustavni poredak BiH i onih koji su postupili po zakonu, donijelo naredbe o neprovođenju istrage.

Državno tužilaštvo povuklo se pred politikom ali i pred stranim faktorom, a to pokazuje i činjenica da su sa stranice Suda i Tužilaštva u martu nestala imena i prezimena i biografije državnih tužilaca i sudija i više nikada nisu vraćena.

SIPA-u i Graničnu policiju BiH vode ljudi bliski SNSD-u i HDZ-u BiH. Od Ćulumovog povratka u SIPA-u do danas prošlo je skoro šest mjeseci, a stranke Trojke koje bi valjda trebale da brinu o interesima države, šute kao zalivene. Navodne istrage koje je naložio direktor GP BiH Mirko Kuprešaković o prelascima granica bjegunaca, nikada nisu dobile svoj epilog.

Umjesto da se stvari istjeraju na čistac, Trojka je početkom novembra podržala imenovanje Dragana Andrića za zamjenika direktora SIPA-e. Zaboravili su na sve ranije ultimatume da neće glasati dok se ne razriješi Darko Ćulum i ne imenuje novi ministar sigurnosti. Pa su tako odustali od tih zahtjeva i poslušno izglasali Andrića i ušutili se oko Ćuluma iako je situacija u SIPA-i na rubu ključanja. Poziciju ministra sigurnosti tokom cijele 2025. obavljao je Ivica Bošnjak iz HDZ-a.

Nacionalna struktura je nepovoljna za Bošnjake, a posebno u posljednje dvije godine. Broj rukovodećih pozicija je manji nego što im pripada, na činovanja se čeka godinama, a spiskovi za činovanja kroje se u nekim drugim interesno-političkim krugovima. Pitanje činovanja u SIPA-i godinama je pod političkom kontrolom. No, iako se Trojka zaklinjala da će biti drugačija od SDA, odlučili su zadržati istu praksu kada je riječ o policijskim agencijama i odlučivati ko može, a ko ne može dobiti čin, trgovati pozicijama, zapošljavati bliske ljude...

Iako bi policijske agencije trebale biti usmjerene na zakonito postupanje, čini se da niko nije imun na korupciju u bilo kojem njenom obliku.

Tokom 2025. godine podignuto je nekoliko optužnica protiv policijskih službenika SIPA-e i Granične policije BiH zbog primanja dara.

Još uvijek nije podignuta optužnica u predmetu Kings koja je provedena tokom 2024. godine, a kojom su obuhvaćeni i pripadnici Granične policije BiH i bivši direktor GP BiH Zoran Galić. On je 8. jula 2024. godine pobjegao u Hrvatsku kako bi izbjegao hapšenje, a prema tvrdnjama glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića, Galić je znao za akciju. Iako je u akciji učestvovao MUP Rs, postojala je sumnja da je Galiću iz SIPA-e dojavljeno za akciju, jer je tada bio Ćulumov zamjenik. No, te okolnosti nikada nisu do kraja razjašnjene, a Galić i dalje uživa na slobodi u susjednoj Hrvatskoj koja je odbila njegovo izručenje.

I dok je povjerenje građana u policijske agencije narušeno, a što su samo potvrdili i događaji tokom 2025. godine, stranke Trojke su na koncu godine inicirale izmjene Zakona o policijskim službenicima BiH kojima bi se produžio radni vijek policijskih službenika do 65. godine. Nakon pobune sindikata ali i stručnjaka koji znaju kako funkcioniše policija, predlagači su spustili prag na 60 godina. No, bez obzira što je odbijena hitna i skraćena procedura, taj prijedlog je i dalje živ te je određena nadležna komisija za razmatranje zakona. A radi se o Zajedničkoj komisiji za odbranu i sigurnost koja nije zauzela stav oko svih propusta zabilježenih u ovim policijskim agencijama.

Sindikati su jedinstveni. Parcijalnim izmjenama zakona NE, sveobuhvatnoj analizi i izmjenama koje će riješiti i druge probleme s kojima se suočavaju agencije DA.

Ono što bi također u narednom periodu trebalo inicirati jeste da se tri državne policijske agencije popunjavaju u skladu sa rezultatima Popisa 2013 jer je sve jasnije da Popis iz 1991. godine više jednostavno nije primjenjiv.