(Patria) - Istog dana kada je Vijeće ministara BiH zadužilo Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine da bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana dostavi Vijeću ministara prijedlog izvršenja arbitražne presude ICSID Tribunala u Washingtonu broj ARB/16/36 od 18. 4. 2022. godine, uvažavajući propise iz oblasti finansiranja institucija Bosne i Hercegovine, donesena je još jedna odluka o kojoj javnost nije upoznata.
Naime, na istoj sjednici učestvovali su predstavnici Pravobranilaštva BiH, a u okviru ove tačke, po dodatnom informiranju i insistiranju pravobraniteljice Bosne i Hercegovine o pokrenutom izvršnom postupku u Briselu po prijedogu Viaduct d.o.o. Vladimir Zevnik i Boris Goljevček protiv Bosne i Hercegovine na osnovu presude ISCID Tribunala od 18. 4. 2022. godine, Vijeće ministara je donijelo sljedeće zaključke.
"Zadužuje se Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine da zaključi Sporazum o zastupanju s advokatskom kućom NautaDutilh – Sophie JACMAIN, Jean Francois VAN DROOG
Razgovarao: Delvin Kovač
U Bosni i Hercegovini na sceni je trostruki državni udar koji zajednički provode Milorad Dodik, Dragan Čović i Trojka, poručio je u intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) politolog Zlatko Hadžidedić.
Profesor Hadžidedić analizira aktuelnu političku situaciju i odnos susjednih država prema našoj zemlji. Govori i o kobnim posljedicama eventualnih izmjena Izbornog zakona BiH po volji lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, ali i pasivnosti Trojke te otkriva na koje prijatelje BiH može računati u međunarodnoj zajednici.
Kako biste ocijenili aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini, šta zapravo trenutno imamo na užarenoj bosanskohercegovačkoj političkoj sceni?
Hadžidedić: Mislim da ne otkrivam nikakvu Ameriku ako kažem da na sceni imamo državni udar. Činjenica je da imamo rušenje ustavnog poretka, pokušaj otcjepljivanja Republike srpske i pokušaj da se nametnu određeni ustavni aranžmani preko Čovićevog Izbornog zakona koji bi vodili ka trodjelnoj podjeli ili ka tome da s
Piše: Rasim Belko
Dragi čitatelji, dok vi razmišljate hoćete li prvo skuhati kafu ili pustiti da vas stvarnost još pet minuta miluje neizvjesnošću, Enver Kazaz, akademik slobodne forme i fluidnih stavova, budi se ranije od većine – negdje između posljednje čašice i prvog političkog prosvjetljenja.
Ovoga puta, vođen nekom višom silom (promilom), odlučio je da je došlo vrijeme da se na demokratiji izvede lobotomija, i to bez anestezije. Njegov prijedlog izbornog zakona – to čudo političko-filozofske alhemije – izgleda kao da je nastao u intervalu između druge i treće čaše, kada čovjek još misli da ima smisla tumačiti Ustav... naglas... mački... u gluho doba noći.
Kažu da je HDZ-ov prijedlog loš. Jeste. Ali Kazazov? E, to vam je kao kad se loš ručak pretvori u salmonelu. Kod HDZ-a znaš da ćeš biti gladan pravde, ali kod Envera postoji realna šansa da i građanska prava i zdrav razum završe u karanteni.
Postoji teorija – zasad nepotvrđena, ali znatno zabavnija od stvarnosti – da Kazaz genijaln
Piše: A. Vrabac
Od kraja januara ove godine vuče se priča o smjeni kadrova SNSD-a. Prvi na toj listi je Nebojša Radmanović koji je smijenjen iz Kolegija PD PS BiH na sjednici 23. januara. Ta pozicija je neko vrijeme bila upražnjena, a na njegovo mjesto je imenovan Darko Babalj (SDS) 20. februara kada se već uveliko govorimo o inicijativi da umjesto SNSD-a u vlast na državnom nivou uđe opozicija iz Rs.
Kada je vlast u Rs predvođena Miloradom Dodikom, nakon prvostepene osuđujuće presude Suda BiH, u Narodnoj skupštini Rs donijela niz zakona kojima se podrivaju državne institucije, pravosuđe i SIPA, stranke Trojke pojačale su pritisak na HDZ da se opredijeli za jednu stranu, ali stranka Dragana Čovića samo ponavlja da se ne odriče partnera.
Tako HDZ nije podržao niti jednu smjenu SNSD-ovih kadrova u Predstavničkom domu PS BiH, a o Domu naroda PS BiH suvišno je i govoriti jer je vidljiva sinergija Čovića i Špirića i delegata HDZ-a i SNSD-a.
Još prije iniciranja smjene SNSD-ovih kadrova, u n
Piše: A. Čorbo-Zećo
Nije u BiH zastupljeno loše novinarstvo, već se radi o aktivnom učestvovanju u kreiranju narativa koji odgovaraju određenim političkim figurama. Danas je to bio Elmedin Konaković, koji je bukvalno izmislio priču da je Željko Komšić kazao u Turskoj da se s Miloradom Dodikom treba otvoriti dijalog.
Evo šta je Komšić zaista rekao:
“Institucije Bosne i Hercegovine – sudovi, tužilaštva i policija – moraju pokazati da mogu raditi svoj posao čak i pod pritiskom. Naravno, to je težak put, sa rizicima, ali to je jedini put kojim Bosna i Hercegovina treba ići.
Eventualni novi pregovori s Dodikom oko kazne zatvora možda bi privremeno donijeli smirenje, ali bi otvorili vrata novim krizama. Zato Bosna i Hercegovina i njene institucije moraju djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom," poručio je Komšić za turske medije.
A, onda su bh. mediji naslovima zbunili Konakovića. Teško je reći da je to slučajno. A, ministar vanjskih poslova pritisnut velikim problemima uhvatio se ‘omiljenog’
Piše: A. Čorbo-Zećo
Granična policija Bosne i Hercegovine još uvijek nije objavila rezultate istrage otvorene u martu o tome kako je Milorad Dodik, predsjednik Republike srpske uprkos centralnoj potjernici prešao državnu granicu prema Srbiji.
Umjesto potrebnih odgovora, javnost je 12. aprila dočekao novi šok – Dodik je ponovo prešao granicu, bez ikakvih posljedica i uz potpuni muk institucija.
Da tuga bude veća valja napomenuti da se i OSA BiH priključila istrazi, ali rezultate iste ne znamo.
Mahnuo je tako Dodik svekolikom pučanstvu s Informera, na kojem je prije svega pružio punu podršku Aleksandru Vučiću.
Podsjetimo, Dodik je u februaru 2025. osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Uprkos toj presudi i aktivnoj potjernici, već u martu je zabilježen njegov put u Srbiju, što je potaklo brojne sumnje u funkcionisanje sigurnosnog i pravosudnog sistema u BiH. Granična policija tada je otvo
Piše: Amina Čorbo-Zećo
Dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najsloženijih i najskupljih međunarodnih arbitraža u svojoj novijoj historiji, otvara se ozbiljna dilema - kako razumijemo državne institucije, budžet, i ono najvažnije – suverenitet nad vlastitim finansijama?
Nakon što je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova (ICSID) donio konačnu presudu kojom Bosna i Hercegovina mora isplatiti više od 110 miliona KM slovenskoj kompaniji Viadukt, uslijedila je institucionalna konfuzija – od pokušaja prolongiranja isplate, do insistiranja na sazivanju Fiskalnog vijeća, uprkos jasnim procedurama.
U centru rasprave od jučer se nalazi dobit Centralne banke BiH, koja je već uplaćena u Budžet institucija BiH. U tom trenutku, ta sredstva više nisu novac Centralne banke, niti pripadaju entitetima. Dio dobiti CBBiH ostavlja sebi, oko 40 posto, dok se 60 posto uplaćuje u Budžet BiH. Kao i ranijih godina, ta dobit postaje državni prihod, kojim raspolažu institucije Bosne i Herce
Razgovarao: Delvin Kovač
Stvarni vladar političke scene u Bosni i Hercegovini je HDZ, odnosno Dragan Čović. Na federalnom nivou je to evidentno već duži vremenski period.
Na državnom je to nivou do skoro bio SNSD, a sada je tu rolu preuzeo HDZ. Kao da postoji jedna vrsta dogovora - evo vi ste malo, sada ćemo mi nastaviti.
Izjavio je to u intervjuu za Novinsku agenciju Patria (NAP) zastupnik SDA u Parlamentu BiH Midhat Čaušević.
Gdje je Bosna i Hercegovina danas na svom evropskom putu?
Čaušević: Bosna i Hercegovina kada je u pitanju njen evropski put trenutno je u fazi iščekivanja termina za otvaranje pregovora. Mi smo došli u takvu situaciju da nam je Evropska unija dala priliku, ali u isto vrijeme nam nije dala tačan datum za otvaranje pregovora.
I evo već godinu dana Bosna i Hercegovina ništa ne radi po tom pitanju kako bi dobila zvaničan datum i kako bismo krenuli u dalju fazu, to jeste otvaranje pojedinih poglavlja i prilagođavanje bh. zakonodavstva, odnosno propisa s propisima Evropske
Piše: Armin Sijamić
Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću natjerao je mnoge u Evropi da razmišljaju šta će se desiti ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država odluči promijeniti svoju politiku prema starom kontinentu i ako teret održavanja sadašnjeg poretka prebaci na saveznike.
Želja nekoliko evropskih država da formiraju neku vrstu „evropske vojske“ dugo postoji. U tome je prednjačila Francuska, ali nije bila u stanju da to realizuje iz dva bitna razloga. Prvo, nijedna evropska država nema približno jaku vojsku kao što je američka. Drugo, mnoge države Evrope, posebno na istoku i sjeveru, više vjeruju u moć Washingtona nego u planove evropskih sila.
Ali, od ideje da se Evropljani oslone na vlastite snage nikada se nije odustalo i ona se periodično vraća u javni prostor. Trumpovi pregovori sa Rusijom, u pokušaju da sklopi mir u Ukrajini, ovu ideju su ponovo učinili aktuelnom. Ujedinjeno Kraljevstvo je prošlog mjeseca okupilo države koje su spremne pomoći Ukrajini ako Washington napust
Piše: Amra Vrabac
Da je Nihad Uk častan i pošten čovjek i da ima odgovornost prema građanima Kantona Sarajevo već danas bi podnio ostavku jer je na čelu Vlade koja u posljednjih šest mjeseci ima dvoje uhapšenih ministara koji se sumnjiče za zloupotrebu položaja i koruptivne aktivnosti.
Ali pošto Nihad Uk nema raniji posao, niti se ima gdje vratiti jer se odrekao mandata u Skupštini KS zbog premijerske fotelje, a moral je u ovoj Vladi svakako fluidna kategorija, on će ostati na poziciji i mrcvariti i sebe i sve nas do nekog novog skandala ili novih izbora.
Prije nekoliko dana uhapšen je i uposlenik Skupštine KS zbog povezanosti sa proizvodnjom i prodajom droge i nalazi se u pritvoru. Predmet pretresa bio je i službeni automobil Skupštine KS.
Skandal za skandalom jednostavno prati stranke Trojke (SDP, NIP, NS) i pridruženi ZNG.
Kada su stranke Trojke davne 2018. godine obećavale blagostanje građanima Sarajeva, te na krilima tih lažnih obećanja i formirale vlast, kao i svaka kuća sa lošim
