Godina dana od velikih protesta pred OHR-om: Lažna podrška SDP, NIP i Naše stranke i servilnost Dodiku i Čoviću!

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Navršila se godina dana od kako je 25. jula 2022. godine ispred zgrade OHR-a u Sarajevu održan masovni protest zbog mogućih najava izmjena Izbornog zakona BiH.

Gdje smo danas, godinu dana poslije jedinstva svih stranaka koje imaju prefiks probosanski, i je li nedosljednost pojedinih (SDP, NIP i Naša stranka) dovela do ćorsokaka iz kojeg nema izlaza. Jedino ko uspješno ima izlaznu kartu je Milorad Dodik, koji se nakon jučerašnjeg sastanka u Parlamentu BiH ponovo prikazuje kao 'spreman na dogovor'. Nije bilo ni slova o njegovom antiustavnom ponašanju!?

U ovom prisjećanju na datum koji je trebao biti historijski kada je na hiljade građana poručilo da žele živjeti u demokratiji kakvu poznaje zapadni svijet, a ne nakaradnoj kakva se nudi nama, važno je istaći kako je uopće došlo do protesta.

Period prije ovog obilježen je neuspješnim pregovorima u vezi izmjena Izbornog zakona BiH. Iako se SDA željela prikazati kočničarem ovih izmjena, dešavanja u Neumu pokazat će stvarno stanje. Dragan Čović je žalio sve. Nije pristajao na smanjenje ovlasti Doma naroda, čak ni kada je SDA pristala da se članovi Predsjedništva BiH biraju po njihovom osmišljenom modelu!

A, onda se u julu 2022. pojavio dokument koji, a koji je predstavljao nacrt odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta.

Taj dokument je predviđao cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini. Tada opozicioni SDP, NIP i Naša stranka podržali su proteste, ali u konačnici, gledajući šta danas rade i kakvu politiku provode, ta podrška očito je bila iznuđena.

U narednim mjesecima sve do izbora aktivnost nevladinog sektora znatno je porasla. Smjenjivale su se delegacije u OHR-u na sastanku sa Schmidtom, a pojedini nekad istaknuti pojedinci i borci za građansku BiH naglo su promijenili strane, a to najbolje oslikava Ivo Komšić.

Sve maske su pale i prije samih izbora u oktobru, a kada se u izbornoj noći Christian Schmidt odvaži nametnuti Izborni zakon, promijeniti Ustav, a sve u korist HDZ-a BiH.

Iako se Schmidt pravdao da je ovim nametanjima deblokirao Federaciju BiH, nekoliko mjeseci kasnije zbog novih nametanja pokazalo se njegovo objašnjenje velikom obmanom i laži.

Prvom Schmidtovom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda FBiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa 7 na 11, smatralo se deblokadom Federacije.

To će se pokazati pogrešnim. Jer, onog momenta kada je SDA došla do 11 delegata i kada je postalo jasno da se bez SDA ne može uspostaviti vlast Schmidt je povukao novi potez!

Jedan je cilj bio, zanemariti volju Bošnjaka i Refika Lendu i imenovati Vladu FBiH u kojoj neće biti SDA.

Schmidt će tako suspendovati Ustav FBiH na 24 sata, poslije čega su se ponovo organizirali protesti ispred zgrade Parlamenta FBiH, ali ništa nije urodilo plodom.

Ranije je Trojka formirala državu vlast, i to nakon što su odbili opoziciju iz Republike srpske i dali SNSD-u četiri delegata u Domu naroda PSBiH.

Uspostavu Vlade FBiH obilježila su velika lobiranja stranih faktora u BiH za nametnutu Vladu, ali danas nakon svega opipljive rezultate nemamo.

Svojevrsna predaja institucija države u ruke secesionista i napad na Ustavni sud BiH, kao i insistiranje na imenovanju Marina Vukoje u Ustavni sud BiH, dokazuje servilnost lidera Trojke prema Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću.

Prema Dodiku su već dokazali granice kompromisa, a ne sumnjam da će i prema Čoviću, čija tema (Izborni zakon) tek dolazi na dnevni red, a kada će i definitivno biti poznato kuda plovi Trojka.