Faktura ide i Schmidtu: Zakonski uvjeti za raspuštanje Parlamenta FBiH postoje, ali Bradara ne reagira

Piše: A. Čorbo-Zećo

Nakon jučerašnjeg debakla na Parlamentu Federacije kada je deseta redovna sjednica Predstavničkog doma prekinuta i prije usvajanja dnevnog reda, sve se glasnije raspravlja o tome može li Parlament biti raspušten.

To je u demokratskim zemljama sasvim uobičajena praksa, a pristupa se tome kada parlament nije u stanju donositi potrebne zakone.

A, Parlament Federacije to nije u stanju činiti već duže vrijeme. I to otkako traje trakavica oko rukovodstva Predstavničkog doma PFBiH i radnih tijela.

Tako je razlog jučerašnjeg prekida bio taj što nije podržan zaključak, ponuđen na glasanje od stranaka parlamentarne većine, da Mladen Bošković, dopredsjedavajući Doma, može voditi ovo zasjedanje po ovlaštenju predsjedavajuće u ostavci Mirjane Marinković Lepić, koja usput rečeno prisustvuje sjednicama i sjedi pored Boškovića.

Ustav FBiH poprilično je jasan kada je riječ o radu Parlamenta. Prema Ustavu Parlament FBiH je trebao biti i ranije raspušten s obzirom da je Budžet usvojen 25. januara, a da Ustav kaže da predsjednik Federacije raspušta oba doma kada ne uspiju donijeti budžet Federacije prije početka budžetske godine.

Član 16. također precizira kada se može raspustiti Parlament.

„Kada predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz saglasnost sa potpredsjednikom Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja“.

Međutim, Lidija Bradara, predsjednica Federacije uopšte ne obraća pažnju na problematično parlamentarno stanje u Federaciji, a zbog čega najviše trpe građani.

No, ni ona nije nedodirljiva, posebno ako se ne bavi svojim poslom i obavezama datim i u zakletvi.

„Predsjednik ili jedan od potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenju funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu 2/3 većine glasova svakog doma parlamenta Federacije“, stoji u Ustavu FBiH.

Ipak, malo je vjerovatno da će se ijedan scenarij ostvariti, jer očito za građane niko ne mari. Važno je sačuvati vlast i fotelje koje je, da napomenemo, sadašnjim dužnosnicima osigurao Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.

Stoga, zastoj u Parlamentu Federacije može se fakturisati i Uredu visokog predstavnika, jednako kao i strankama koje obnašaju vlast SDP-u, NIP-u, Našoj stranci, HDZ-u.

Jer, jasno je da među njima vlada veliko nepovjerenje. Problem je u čekanju 'paketa' u kojem će istovremeno riješiti izbor Marina Vukoje u Ustavni sud BiH i imenovati rukovodstvo FBiH. HDZ vodi glavnu riječ, a 'trojka' pristaje na sve samo da ostane u vlasti.