NSRs o kriminalizaciji klevete: Sattler traži povlačenje Nacrta, vlast tvrdi da samo želi urediti javni prostor

(Patria) - Za danas je najavljena sjednica Narodne skupštine Rs na kojoj će se naći Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Rs. Ovim izmjenama se kleveta definiše kao krivično djelo, a propisane su visoke novčane kazne čija bi primjena mogla dovesti do gašenja medija. Opozicija i mediji traže povlačenje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika sa dnevnog reda.

Iz vladajuće koalicije najavljuju da će Nacrt podržati, navode da ovim izmjenama se želi urediti javni prostor i kazniti one koji vrijeđaju i šire dezinformacije. Premijer Rs Radovan Višković prije nekoliko dana je kazao da će se ostaviti rok za javnu raspravu od 60 pa i više dana, a ostavio je mogućnost da zakon bude i povučen. 

Johan Sattler, šef Delegacije EU u Sarajevu, uputio je uoči današnje sjednice pismo najužem rukovodstvu Narodne skupštine Republike srpske tražeći da se zakon povuče s dnevnog reda. 

"Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te, nažalost, predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu. Zabrinutost Evropske unije već je jasno iznesena kako nadležnim organima Republike Srpske, tako i javnosti, ali kratki podsjetnik nije naodmet.

Sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara su okosnica modernih demokratija te suštinske vrijednosti za zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji. Pravo na slobodu izražavanja sadržano je u članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ogleda se u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u Evropskoі uniji.

Kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.

Kleveta je dekriminalizirana 2002. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, pritisak na medije je i dalje ostao. Na mojim nedavnim sastancima sa vlastima Republike srpske u Banja Luci početkom marta, izrazio sam zabrinutost zbog nesavjesnog ponašanja političara javnih zvaničnika u BiH, kojima se tužbe u parničnom postupku koriste za zastrašivane novinara i nihovo prisiljavanje na autocenzuru. Kriminalizacija klevete samo bi pogoršala već ionako lošu situaciju.

Što se tiče argumenata za kojima često potežu zagovornici inkriminisanja klevete u Republici srpsko da pojedine zemlje članice Evropske unije imaju odredbe koje inkriminišu klevetu, napominjemo da se ove odredbe ne koriste aktivno i na snazi su u zemljama sa funkcionalnim tijelima medijske samoregulacije i pravosudnim institucijama od povjerena, za razliku od konteksta smanjenja javnog prostora i zabrinutosti za slobodu medija u Bosni i Hercegovini i Republici srpskoj.

Prepoznajemo rastuću u zabrinutost u Bosni i Hercegovini i šire u vezi štetnih efekata dezinformacija i govora mržnje i spremni smo pomoći institucijama u njihovim legitimnim naporima u borbi protiv ovih prijetnji u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, uklučujući i zahtjev za stručnim mišljenjem priznatih tijela poput Venecijanske komisije. Međutim, inkriminisanje klevete u ovom trenutku nije prikladan odgovor.

Stoga apeluemo da se u svojim daljim postupanjima vodite potrebom da se osigura puna zaštita slobode izražavanja i medija i odustanete od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom obliku”, stoji u pismu Sattlera.