(Patria) - U narednu nedjelju održavaju se izbori u Crnoj Gori čiji ishod će najvećoj mjeri dugoročno trasirati put ove države ali i karakter društva. Zbog toga je i naša današnja tema „Predsjednički izbori u Crnoj Gori i stabilnost Zapadnog Balkana“, istkao je Adil Kulenović ispred Kriga 99.
"Tema nije potaknuta motivom tek puke intelektualne radoznalosti, već duboke zabrinutosti koliko za ishod toliko i za refleksije izbornog rezultata koji će se nužno odraziti na dalju demokratsku tranziciju i arhitekturu Zapadnog Balkana. A posebno država koje su južna osovina mira na Balkanu, ali i fokus i stogodišnja meta velikodržavnog ekspanzionizma, hegemonizma i podmukle politike iredentizma. Sasvim otvoreno, senzibiliziranje javnosti na ovu temu nije, dakle, samo iz intencija i kategorija političke prosvjećenosti, već animiranja i poticanja građanske odgovornosti za mir i stabilnost u Crnoj Gori i ovom rovitom dijelu svijeta. Naknadna pamet neće moći prikriti moralni sunovrat i sramotu prizemnih strasti za eventualne stranputice kojima će historija nemilosrdno suditi", istakao je Kulenović.
Uvodničar današnje sesije su dr. Danila Kalezić sa Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore i dr. Abaz Dizdarević, poslanik u Skupštini Crne Gore.
Povezan tekst:
Danas će se obratiti i Sahudin Kačar, građanin Sarajeva i član Kruga 99 koji je angažiran i osjetljiv za predstojeće prelomne odluke i procese.
"Uvjeren sam da će njihovo viđenje ove teme osvijetliti izazove pred kojima stoje glasači u Crnoj Gori, ali i moralnu odgovornost svih onih koje mogu vlastitim glasom, govorom i utjecajem, bez obzira gdje žive, pridonijeti njihovom ishodu.
Bosna i Hercegovina ima 254 kilometra punopravno obilježene i ratifikovane međudržavne granice sa Crnom Gorom, a niti jedan kilometar sa Srbijom i Hrvatskom. Time je okončana mogućnost
svakog nesporazuma oko teritorijalnog integriteta dviju država. To u slučaju druge dvije države, Srbije i Hrvatske, i dalje ostaje otvoreno pitanje, stalnim predmetom neizvjesnosti, mogućnosti proizvodnje konflikata, teritorijalnih aspiracija i prekrajanja. Metaforično rečeno, tenkove put Crne Gore ka Bosni i Hercegovini nikada neće pokrenuti demokratska i suverena Crna Gora, a svaka urušena Crna Gora, prošlost nam je to pokazala, može i hoće. Upravo u auspiciji onih unutrašnjih i izvanjskih snaga koje takvu Crnu Goru i sada, ne birajući sredstva, teže da sruše.
U Crnoj Gori predstoje teške borbe za očuvanje dostignutog, donedavno zavidnog stepena ostvarivanja punog suvereniteta države i demokratske referendumske volje građana. Dok se u Bosni i
Hercegovini bez zaustavljanja nastavlja procesa ruiniranja ustavno proklamovanog suvereniteta i njenog otimanja. Nedemokratski model tzv. „konstitutivnih/konstituentnih naroda“, etnonacionalističkog koncepta „suvereniteta naroda“, nije samo aparthejd na demokratiju već i instrument paternalističkog preuzimanja suvereniteta iz centara političke moći susjednih država.
Do skora građanska Crna Gora, taj najuspješniji model liberalne demokracije na Balkanu, može da izgubi ono čemu teži većinska i moderna bosanska narodna volja - da konačno Bosna bude bosanska, država slobodnih i jednakopravnih građana. Članica sigurnosnog kišobrana cijele Evrope, NATO-a, i najozbiljniji kandidat za pune evropske integracije, uskoro bi mogla biti na trpećem mjestu u kojem se nalazi BiH izložena brutalnoj destrukciji njenog državnog i društvenog bića. Multietnički sklad neće postići birokratska obećanja i interesi internacionalnih centara moći, već će je garantovati rezultati na predstojećim izborima. Oni rezultati koji su Crnu Goru vodili i skoro doveli u zajednicu prosperitetnih demokratskih nacija Zapada. Demokratske savezništva i vrijednosti građanskog uređenja na Zapadnom Balkanu nužan su uslov njegove stabilnosti", napomenuo je Kulenović.