BORBA PROTIV KORUPCIJE Hoće li biti formirani registri zaposlenih i imenovanih lica u institucijama BiH i njihove imovine

(Patria) - Borba protiv korupcije trebala bi biti jedno od strateških opredjeljenja nove vladajuće kolicije na državnom nivou, a posebno nakon što je BiH u decembru 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

No, Vijeće ministara BiH to opredjeljenje za sada još nije pokazalo. Tako je sa sjednice 23. februara skinuta tačka koja se odnosila na usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije 2022-2024. godine.

Iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) iznenađeni su skidanjem ovog dokumenta sa dnevnom reda. U odgovoru koji su dostavili Patriji navode da je APIK Vijeću ministara BiH blagovremeno dostavio Strategiju na usvajanje.

„Iznenađeni smo skidanjem ovog dokumenta sa dnevnog reda. Naročito ako se ima i vidu činjenica da su Strategija i prateći akcioni plan prošli svu predviđenu proceduru, počevši od dobijanja pozitivnih mišljenja mjerodavnih institucija do e-konsultacija, provedenih prvi put u vezi sa jednim ovakvim dokumentom.

Uzimajući u obzir važnost Strategije i Akcionog plana i njihov značaj za građane BiH, iskreno se nadamo da će ovi dokumenti biti usvojeni već na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH“, navode iz APIK-a.

Ova strategija nije se našla ni na prošloj sjednici Vijeća ministara BiH koja je održana 2. marta. Na upit Patrije iz APIK-a ističu koji su to ključni segmenti strategije borbe protiv korupcije.

„Strategija za borbu protiv korupcije 2022-2024. godine unapređuje opći okvir za odlučnu i sveobuhvatnu borbu protiv korupcije, što podrazumijeva određivanje prioritetnih područja djelovanja te načine zajedničkog djelovanja svih nivoa vlasti u BiH.

Strategija predviđa mjere i aktivnosti za prevenciju, otkrivanje i represiju korupcije putem provedbe zakonskih i podzakonskih propisa, koordinaciju rada svih institucija u BiH, jačanje kapaciteta i širenje svijesti o potrebi i mehanizmima borbe protiv korupcije, kao i standardima i vrijednostima kako u javnom i privatnom sektoru tako i u cjelokupnom društvu. Posebna pažnja u Strategiji je posvećena specifičnostima ustavnog uređenja BiH, kao i činjenici da svi nivoi vlasti u BiH trebaju nastaviti definirati antikorupcijske politike, poštujući opća načela Strategije“, pojašnjavaju.

Nacrt državne Strategije i Akcioni plan uvodi i četiri nova opća principa i strateška prioriteta u odnosu na prethodnu strategiju i to: kapacitete za sprečavanje korupcije, usklađivanje antikorupcijskih politika na svim nivoima vlasti u BiH, sektorski pristup u borbi protiv korupcije i uključivanje jedinica lokalne samouprave u borbu protiv korupcije.

„Pored navedenog, iskorak je napravljen i u domenu digitalizacije procesa prevencije i koordinacije borbe protiv korupcije. Osim toga, ovaj dokument predviđa provodive, jasne i konkretne ciljeve, koji uvažavaju sve specifičnosti ustavnog uređenja BiH uz jasno definiranu viziju, strateške ciljeve, načela i prepreke u provedbi, utvrđuje normativni, institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, prioritetna područja, programe provedbe, uključujući mehanizme praćenja i evaluaciju provedbe Strategije“.

S obzirom na ovo strateško opredjeljenje, pitali smo APIK da li će predložiti i formiranje registara uposlenih u institucijama BiH, imenovanih lica, što bi sigurno povećalo transparentnost javne uprave. Takve registre formirao je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS za nivo Kantona Sarajevo.

Ističu da je Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), propisao nadležnosti ove institucije, pa je APIK nadležna za propisivanje Jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka o imovinskom stanju javnih službenika.

„Osnovni ciljevi uvođenja prijave imovine usmjereni su ka povećanju transparentnosti i povjerenja građana u javnu upravu i praćenje promjene u imovini državnih službenika. APIK je, izvršavajući Zakonom predviđene nadležnosti, u septembru 2022. godine poduzela aktivnosti usmjerene na kreiranje Jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka o imovinskom stanju državnih službenika u institucijama u BiH. Na taj način bili bi utvrđeni osnovni principi prijave imovine, koja predstavlja jedan od bitnih segmenata koji bi se trebali naći u pomenutim registrima“, pojašnjavaju iz Agencije.

U ovom vrlo složenom procesu važno je definirati da li treba uspostaviti jedinstveni sistem prijave imovine identičan za sve grane vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku te da li da svi zvaničnici počevši od imenovanih lica, ministara pa do državnih službenika prijavljuju imovinu na unificiran način ili će biti razlike.

„Znajući da se različite kategorije javnih službenika dosta razliku jedni od drugih te da imaju različite nivoe odgovornosti i moći, ili mogućnosti za sukob interesa i korupciju, prilikom izrade Jedinstvene metodologije potrebno je uzeti u obzir pravnu tradiciju i dosadašnja iskustva drugih te procijeniti postojeće probleme kako bi se utvrdilo koji pravni pristup objektivno može biti implementiran u praksi.

Međutim, moramo potcrtati da formiranje registara i upravljanje njima nije isključivo u nadležnosti APIK-a, već zahtijeva korelaciju i saradnju naše agencije, ADS BIH te Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH“, zaključuju iz APIK-a.