Mavrak: OHR je otvorio trgovinu sa Izbornim zakonom, svi bi željeli uticati na formiranje vlasti

I dalje traje politička groznica, koja je zavladala Bosnom i Hercegovinom nakon što su mediji objavili da visoki predstavnik Kristijan Šmit namjerava nametnuti izmjene Izbornog zakona. Uslijedile su oštre reakcije političara i stranaka sa sjedištem u Sarajevu u kojima se navodi kako bi se na ovaj način izašlo ususret Hrvatskom narodnom saboru, ali i zacementirao entonacionalni koncept vlasti.  Dok reakcije političkih zvaničnika sustižu jedna drugu, iz OHR-a ne potvrđuju, ali i ne demantuju navode o mogućoj Šmitovoj odluci.

Hoće li visoki predstavnik nametnuti izmjene zakona i šta bi taj koncept značio za proces formiranja i funkcionisanje vlasti za BHRT je analizirao politički analitičar Ranko Mavrak. 

U razgovoru je konstatovano da otkako su mediji objavili tvrdnje da visoki predstavnik Kristijan Šmit namjerava nametnuti izmjene Izbornog zakona, ne postoji ništa što je službeno potvrđeno, ali su reagovali gotovo svi politički zvaničnici u ovoj zemlji, pogotovo oštro oni koji dolaze iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu. Javnost je zbunjena i pita se čemu ovo prisustvujemo u posljednjih nekoliko dana.  

"Prokušana je politička praksa, odavno poznata, da se, prije nego što se donesu neka rješenja, javnost može testirati, odnosno da se mogu na različite načine iskušavati moguće reakcije, vidjeti što su opcije koje su racionalne i realno izvedive u određenom trenutku. Ja mislim da je sve ovo što mi gledamo i slušamo ovih dana na tragu upravo te činjenice. Riječ je o tome da mi iz medija doznajemo što su moguće sadržine eventualnih rješenja o izmjenama Izbornoga zakona, koje bi visoki predstavnik temeljem svojih bonskih ovlasti mogao nametnuti. Sve su to dokumenta koja mogu, a i ne moraju biti autentična, sve su to dokumenta koja mogu biti samo neke radne verzije, mogu biti popis nečijih želja, mogu biti zamisli o tome što bi se eventualno moglo napraviti i onda se to pušta dozirano u javnost kako bi se vidjelo kakva će reakcija uslijediti i što se na temelju toga može uraditi. Ali bilo to točno ili ne, ja želim samo podsjetiti na jednu činjenicu da je Kristijan Šmit i prije nego što je preuzeo dužnost visokog predstavnika rekao kako dolazi u Bosnu i Hercegovinu ne da bi ispunjavao nečije želje, nego da bi pokušao nešto uraditi što će biti u interesu građana Bosne i Hercegovine. Mi sad imamo jednu situaciju u kojoj, bez obzira na to što će izbora u listopadu biti, postoji realna mogućnost da nakon tih izbora imamo još kompliciraniju situaciju nego što je sad i da se to pretvori u jednu novu krizu sa potpuno neizvjesnim ishodom. U ovoj situaciji u kojoj stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora izlaze definitivno frustrirane time što u ovim međustranačkim pregovorima nisu uspjele izboriti novi način biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji bi bio na tragu njihovih interesa, sada svu energiju usmjeravaju na to da pokušaju zajamčiti da će unutar Doma naroda Parlamenta Federacije BiH imati kritičnu većinu u hrvatskome klubu koja će im omogućiti da presudno utječu na formiranje izvršne vlasti u Federaciji, dakle na izbor potpredsjednika, odnosno dopredsjednika, a time i na uspostavu Vlade Federacije BiH. Nisu slučajno uslijedile od Dragana Čovića izjave poput onih u kojima je, uvjetno rečeno, molio, odnosno tražio od stranaka čije je sjedište u Sarajevu da ne stavljaju Hrvate na svoje izborne liste, na što su, naravno, uslijedlie neke različite reakcije, jer su postojale neke kalkulacije da bi tu moglo biti pitanje jednog ili dva zastupnika, koji bi onda odredili tko će imati taj kontrolni paket unutar kluba Hrvata. Očevidno je da su i u Uredu visokog predstavnika prepoznali to kao mogući problem i sada pokušavaju uspostaviti mehanizme koji će osigurati da se ova sadašnja kriza koju imamo ne pretvori u još veću."

Stranke iz Sarajeva oštro reaguju na ove nagovještaje. Dok iz onih vladajućih tvrde da se ide naruku HDZ-u BiH i Hrvatskom narodnom saboru, opozicione stranke smatraju da bi takav jedan potez bio cementiranje etnonacionalnog modela vladavine. Mavrak je upitan da iz onoga što se vidi iz medija prepoznaje tako nešto u ovom prijedlogu.

"Ja bih to stavio u ovaj kontekst. Od trenutka kad su u ovoj sadašnjoj neuspjelo okončanoj fazi pregovora o izmjenama Izbornoga zakona stranke dobile zadaću da pomire provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava i presudu Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, suočile su se sa kvadraturom kruga. Meni je od početka bilo jasno da će tu biti velikih poteškoća i da će vrlo teško biti pomiriti dva različita koncepta, koji podrazumijevaju način na koji bi Bosna i Hercegovina trebala funkcionirati. Pet presuda Europskog suda za ljudska prava se odnose na jednakost i prava građanina kao pojedinca, na uklanjanje diskriminacije koja priječi građanina da se u svojoj pojedinačnosti realizira u političkom smislu u izbornome procesu. Presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju “Ljubić” govori o nečemu sasvim drugome, govori o potrebi dosljedne zaštite interesa konstitutivnih naroda, o potrebi zaštite kolektiviteta kao takvoga. Kada razgovaramo o onome o čemu se sada vode polemike, a to je ovaj navodni prijedlog - ja bih inzistirao na tome “navodni” jer ne znamo što je tu istina, što je mamac i što je eventualno probni balon u cijeloj toj priči - mi razgovaramo o nečemu što se tiče isključivo provedbe presude Ustavnog suda u slučaju “Ljubić”. Pažljivo čitajući tu presudu možete doći do činjenica koje su nesporne i koje su ideja na kojoj se temelje ovi konkretni prijedlozi, koji dolaze iz OHR-a. Šta je ključ presude  u slučaju “Ljubić”? Prije svega, ključ je to da Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nije dom županija, nego je dom konstitutivnih naroda. Proistječe, također, jedna važna konstatacija, a ona se odnosi na mišljenje koje je Venecijanska komisija svojedobno dala kada se očitovala o sadržini tužbe koju je podnio Božo Ljubić, a to je da disproporcionalnost u cijeloj ovoj priči, koja se definitivno odražava na način na koji se ustrojava Dom naroda Parlamenta Federacije, nije neustavna u konkretnom slučaju. Zato i postoje ovi dvodomni, odnosno bikameralni sustavi i oni postoje u 17 država Europske Unije. Dakle, postoji nešto što je europska pravna praksa, ali također postoje i neke iznimke, koje se tiču država u kojima postoji taj bikameralni sustav,  koji je i uspostavljen zbog toga da bi se, osim građanskih, zaštitili i neki drugi specifični interesi. Konkretno, u slučaju Bosne i Hercegovine to su interesi kolektiviteta odnosno konstitutivnih naroda. Radi se o tome da se sad pokušava istrgovati. Ja mislim da je cijela ova buka, kojoj sada svjedočimo, svedena na to da se nekom vrstom javnog pritiska osigura neka vrsta trgovine u kojoj će svako osigurati neku vrstu probitka, koji će mu onda otvoriti prostor za eventualno osvajanje vlasti nakon izbora u desetom mjesecu. Ključ je taj prijepor oko izbornog cenzusa, koji se svodi na 3% udjela određenog konstitutivnog naroda u ukupnom broju stanovnika jedne županije, odnosno kantona. Za neke stranke je to prihvatljvo, za neke nije, ali kad govorimo o tome govorimo o činjenici da svaka iz toga izvlači neku svoju računicu, šta može dobiti i šta eventualno može izgubiti kad se budu delegirali zastupnici iz županijskih skupština u federalni Dom naroda. Ja bih rekao da se ovdje ne radi o jednoj principijelnoj raspravi, nego se radi o trgovini. Ako ćemo principijelno razgovarati, ovdje se živjelo nekad u nekoj državi, sad govorimo, u okvirima bivše Jugoslavije je Bosna i Hercegovina bila država, u kojoj nije bilo bitno koje ste nacije, ako hoćete i koje vjere, pa su onda, čim su dobili priliku da se očituju je li im taj sustav odgovara ili ne, svi potrčali na prvim takozvanim demokratskim izborima svrstati se u nacionalne torove. To je realnost koja prati Bosnu i Hercegovinu od devedesetih godina, pa do dana današnjeg i od te činjenice se naprosto ne može pobjeći jer drugi koncept nikada na izborima nije dobio dovoljnu legitimnu potporu kod birača. Prenebregnuta je činjenica da se u ovom konceptu, kojega smo vidjeli, također nudi jedna vrlo važna stavka, koja limitira pozivanje na vitalni nacionalni interes u Domu naroda, a on sada, sukladno Ustavu, kaže da vitalnim nacionalnim interesom može biti proglašeno bilo što o čemu se očituju dvije trećine zastupnika iz jednog nacionalnog kluba." 

Pitanje za Mavraka je bilo i da li je taj element o kojem govoritono što je lider SDA Bakir Izetbegović rekao da podržava u slučaju nametanja izmjena Izbornog zakona, ako to visoki predstavnik uradič... 

"Apsolutno. Ja mislim da ovdje postoje neke potpuno slučajne koincidencije između načina na koji protivljenje ovom paketu elaborira SDA i načina na koji to čine ove građanske stranke ili stranke koje su oporba SDA-u u ovome trenutku. To je dokaz onoj tvrdnji, koju sam ranije izrekao, da svi u ovome trenutku pokušavaju istrgovati nešto što će im otvoriti put da one budu te koje će presudno utjecati na formiranje vlasti. Izetbegović definitivno ima ambicije i legitimitet razmišljati na taj način da želi biti na vlasti po svaku cijenu i njemu je, naravno, u ovome trenutku podjednako važno kako će to istrgovati u situaciji u kojoj će eventualno sutra podjednaku poziciju u biračkom tijelu imati njegova SDA i ovaj blok oporbenih stranaka… I on, naravno, ima logične partnere u HDZ-u i vjerojatno u SNSD-u ukoliko ovaj model bude primijenjen, pa SNSD na temelju udjela srpskog stanovništva u Livanjskoj županiji sutra bude presudnim sudionikom u srpskom klubu zastupnika. S druge strane, oporbene stranke imaju također potrebu osigurati nekakvu situaciju za sebe u kojoj će oni moći ostvariti taj kontrolni paket od šest ili sedam zastupnika, ali to je opet samo tehnička informacija. Suštinska je da se oni ipak međusobno bore jedni protiv drugih i da su u biti jedni drugima konkurencija, tako da je nekakva vrsta sličnosti u argumentiranju protiv ovih navodnih prijedloga OHR-a samo slučajnost."

Šta očekujete od najava i upozorenja nekih stranaka da bi mogle izvesti građane na ulice? 

"Sva ta upozorenja, koja smo i ranije slušali, da će u slučaju ovoga ili onoga uslijediti narodni bunt, dosad su se pokazala kao pucanj iz prazne puške. U Bosni i Hercegovini ne postoji kapacitet za nekakvu vrstu bunta koji bi ljude objedinio, a da ih te etničke granice, koje su trenutačno povučene u državi, ne zanimaju. Ta neka vrsta bunta, ukoliko bi tog bunta i bilo, a vidim da su najavljeni nekakvi prosvjedi već za naredni tjedan, neke probošnjačke udruge su to već planirale i najavile, on neće preći ni na koji način granice, recimo, šireg područja Sarajeva. I ako pređe, to opet neće preći etničke granice. Dok se ne pređu etničke granice, taj narodni bunt, uvjetno rečeno, ne može imati stvarnog učinka na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini." 

Za kraj, najvažnije pitanje - hoće li visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona? 

"Visoki predstavnik sigurno ima volju djelovati, a to hoće li, na koji način i kada djelovati je stvar procjena koje će uslijediti. Ja u ovome trenutku ne bih stavio ruku u vatru da će ovaj paket, o kojemu se sada govori, u cijelosti biti implementiran, ali očekujem da će neke tehničke izmjene izbornoga zakona biti stavljene u proceduru, da se stave na stol kao ozbiljna opcija, dakle, da visoki predstavnik iskoristi svoje ovlasti. Koje će to mjere biti ja sad mogu nagađati isto kao i svi građani Bosne i Hercegovine, ali pretpostavljam da se u ovome trenutku međunarodna zajednica opredijelila za intervenciju, koja će u tehničkom smislu onemogućiti blokadu uspostave vlasti nakon izbora u desetom mjesecu... Ali što god da se dogodi, intervenirao visoki predstavnik ili ne intervenirao, ostaće otvoreni problem promjena Izbornoga zakona, koji će možda biti najteže pitanje što će opterećivati budući sastav vlasti u BiH, kako god ona bude uspostavljena. I opet ćemo se vratiti istim temama  i istim problemima, koji su vezani za koncept na kojemu Bosna i Hercegovina kao država funkcionira. Mi ćemo se, ja pretpostavljam, svakih par godina suočavati sa potrebom da se u tehničkome smislu mijenjaju neke stvari jer će se uvijek pojaviti neka kvaka, koja će nekome zasmetati. Dok god Bosna i Hercegovina bude ustrojena ovako na dejtonskim temeljima, ona će imati ugrađenu funkcionalnu manu u svom sustavu i te funkcionalne mane, koje su zapravo derivati ustroja koji je ovakav kakav je, će trajno priječiti Bosnu i Hercegovinu da napreduje na evropskom putu, a svi znamo da će Bosna i Hercegovina, u trenutku kad i ako postane kredibilni kandidat i eventualno član Evropske Unije, ovaj sadašnji sustav morati iz temelja promijeniti. Ja bih rekao, bolje prije nego kasnije", zaključio je Mavrak u razgovoru za BHRT.