Finska se sprema za NATO, Rusija će to smatrati provokacijom

Finska se do kraja juna priprema za potencijalno historijsku odluku o kandidaturi za članstvo u NATO-u radi odvraćanja ruske agresije, javlja AFP.

Finska, nordijska država sa 5,5 miliona stanovnika, u vojnim se pitanjima tradicionalno držala po strani, dijelom kako bi ne bi provocirala svog istočnog susjeda, Rusiju s kojom dijeli 1.300 kilometara dugu granicu.

No, ruska invazija na Ukrajinu 24. februara je udvostručila podršku finskih građana za članstvo u NATO-u s 30 na 60 posto, prema nizu provedenih anketa, prenosi Hina.

“Nikada nemojte potcjenjivati kapacitet Finaca da donose brze odluke kada se svijet mijenja”, rekao je bivši finski premijer Alexander Stubb.

Stubb, koji je i sam dugoročni zagovaratelj članstva u NATO-u, sada vjeruje da je finska kandidatura neizbježna u vrijeme kada Finci preispituju svoj odnos s Rusijom.

Izvještaj o nacionalnoj sigurnosti, koje je zatražila vlada, iduće će sedmice biti predan finskom parlamentu, Eduskunti, kako bi pomoglo zastupnicima da se odluče prije nego što se bude glasalo o kandidaturi.

“Imat ćemo veoma oprezne rasprave, no to neće potrajati duže nego što treba”, rekla je premijerka Sanna Marin.

Dodala je da bi rasprava trebala završiti do kraja juna.

“Moja je procjena da ćemo kandidaturu predati tokom maja, prije junskog samita NATO-a u Madridu”, rekao je Stubb.

Finska je proglasila nezavisnost 1917. godine, nakon 150 godina ruske vlasti, a zatim je u Drugom svjetskom ratu njena brojčano daleko manja vojska zaustavila sovjetsku invaziju i pritom nanijela teške gubitke Crvenoj armiji.

Sukob je završio mirovnim sporazumom, kojim je Finska predala nekoliko pograničnih područja Sovjetskom savezu.

Finske su vođe pristale ostati neutralni tokom Hladnog rata u zamjenu za garancije Moskve da ih neće napasti.

Ta je prisilna neutralnost, radi zadovoljavanja interesa snažnijeg susjeda, stvorila pojam “finlandizacije”.

Finska je ostala izvan transatlantskog vojnog saveza, no, uprkos nekim rezovima, nakon Hladnog rata se usredotočila na održavanje dobro opremljenih odbrambenih kapaciteta.

“Sposobni smo mobilizirati od 280.000 do 300.000 muškaraca i žena unutar nekoliko dana”, rekao je Stubb i dodao da također na raspolaganju imaju 900.000 rezervista.

Finska je vlada prošle sedmice pristala na 40-postotno povećanje vojnog budžeta do 2026. kako bi dodatno ojačala svoju poziciju.

“Prošli smo dugačak put kada su u pitanju naše sigurnosne politike i dosad su funkcionirale”, rekao je zastupnik političke stranke Centar Joonas Kontta.

Kontta, 32-godišnjak, poput većine svojih parlamentarnih kolega je mislio da je članstvo u NATO-u “nešto što nije trenutno potrebno” Finskoj.

No, ruska invazija je “promijenila nešto u Evropi”, što se ne može vratiti u početno stanje, rekao je Kontta, koji je nedavno objavio da sada smatra da je vrijeme za pristup savezu.

Brojni su zastupnici također nedavno objavili slične promjene stavova kada je u pitanju finsko “pitanje NATO-a”, no brojni su i oni koji svoje stavove drže za sebe i čekaju detaljnije rasprave.

Finsko vodstvo je od početka ruskog napada započelo intenzivan niz razgovora kako bi doznalo mišljenje ostalih članica NATO-a o mogućoj kandidaturi za članstvo.

Finska je, zajedno sa Švedskom, dobila javno obećanje glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da vrata saveza ostaju otvorena, a primila je i izraze podrške brojnih članica poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Turske.

No, Kremlj će finski pokušaj pristupanja NATO-u vrlo vjerojatno smatrati provokacijom jer je proširenje saveza predvođenog SAD-om na ruske granice prvorazredni sigurnosni problem za ruske vlasti.

Predsjednik Finske Sauli Niinisto je upozorio da bi ruski odgovor mogao biti nepromišljen i da bi mogao uključivati hibridne napade i narušavanje teritorijalnog integriteta.