ANALIZA Od čega najčešće obolijevaju i umiru građani Kantona Sarajevo

SARAJEVO, (Patria) - Na narednoj sjednici Skupštine KS bit će razmatrana i Studija o Zdravstvenom stanju stanovništva, odrednicama zdravlja i zdravstvenoj zaštiti u Kantonu Sarajevo u 2020. godini, sa Mišljenjem Ministarstva zdravstva i prijedlogom mjera za poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva na Kantonu Sarajevo. Studiju je izradio Zavod za javno zdravstvo KS.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj stanovnika u 2020. godini na području Kantona Sarajevo je iznosio 421.555, od čega su 66.294 ili 15,73% djeca starosti 0- 14 godina, 282.343 ili 66,98% stanovništvo starosti 15-64 godine i 72.918 ili 17,29% osobe starosti 65 i više godina.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2020. godini na području Kantona Sarajevo ukupno je živorođeno 4.206 djece, što je za 2,64% manje u odnosu na 2019. godinu kada je živorođeno 4.320 djece. Primjetan je znatan pad broja živorođene djece u Kantonu Sarajevo u zadnjih 5 godina. Tako je ovaj broj u 2018. godini iznosio 4.528, u 2017. godini 4.754, a u 2016. godini 4.774. U zadnjih 5 godina, u Kantonu Sarajevo godišnji broj živorođene djece se smanjio za 568, što predstavlja pad od čak 11,89%.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj umrlih stanovnika Kantona Sarajevo registrovanih u 2020. godini, iznosi 5.254, što je više za 18,73% u odnosu na 2019. godinu kada je registrovano 4.425 umrlih osoba. Kada je pitanju COVID-19, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u toku 2020. godine na području Kantona Sarajevo je registrovana 501 umrla osoba čiji je osnovni uzrok smrti naveden COVID-19.

Vodećih 5 oboljenja stanovništva u okviru općeg morbiditeta u Kantonu Sarajevo u 2020. godini su: akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, hipertenzivna oboljenja, akutni bronhitis i bronhiolitis, COVID-19 i otitis media i drugi poremećaji srednjeg uha i mastoida.

U strukturi pet vodećih oboljenja kod predškolske djece starosti 1-4 godine nalaze se sljedeća oboljenja: akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, akutni bronhitis i bronhiolitis, otitis media i drugi poremećaji srednjeg uha i mastoida, oboljenja oka i adneksa i druga oboljenja crijeva i peritoneuma.

Pet vodećih oboljenja kod školske djece starosti 5-14 godina su: akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, influenca, akutni bronhitis i bronhiolitis, oboljenja oka i adneksa, te otitis media i drugi poremećaji srednjeg uha i mastoida.

U redoslijedu pet vodećih oboljenja kod školske djece i omladine starosti od 15-19 godina nalaze se slijedeća oboljenja: akutne infekcije gornjih respiratornih, akutni bronhitis i bronhiolitis, druga oboljenja gornjeg respiratornog trakta, dijareja i gastroenteritis, te hronični sinusitis.

Pet vodećih oboljenja kod stanovništva starosti 20-64 godine su: akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, hipertenzivna oboljenja, COVID-19, druge dorzopatije, te cistitis.

U strukturi pet vodećih oboljenja kod stanovništva starosti 65 i više godina nalaze se sljedeća oboljenja: hipertenzivna oboljenja, akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, inzulino-neovisni diabetes mellitus, drugi endokrini i metabolički poremećaji, te druga ishemično srčana oboljenja.

Uključujući COVID-19, pojedinačna oboljenja koja su najčešće ugrožavala život stanovnika Kantona Sarajevo u 2020. godini su bila: 1. Hronična ishemična oboljenja srca (589 umrlih ili 11,21% svih umrlih) 2. Moždani udar (585 umrlih ili 11,13% svih umrlih) 3. COVID-19 (501 umrlih ili 9,54% svih umrlih) 4. Akutni infarkt miokarda (412 umrlih ili 7,84% svih umrlih) 5. Inzulino neovisni diabetes mellitus (347 umrlih ili 6,60% svih umrlih).

U analizi Zavoda navode se i određene preporuke, a koje se odnose posebno na staro stanovništvo.

“Udio starog stanovništva se kontinuirano povećava u Kantonu Sarajevo, što zahtijeva definisanje strateških pravaca za unaprjeđenje položaja starijih osoba u Kantonu Sarajevu, sa posebnim osvrtom na zdravstvenu zaštitu osoba starije životne dobi i promociju zdravog starenja”.

Također je preporučeno izvršiti sveobuhvatnu analizu privatnog sektora u zdravstvenoj zaštiti na području Kantona Sarajevo, kada je u pitanju kadar, prostor i oprema.

Kada je riječ o zanavljanju kadrova, Zavod je dao preporuku da se hitno izradi Plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu za Kanton Sarajevo imajući u vidu starost ljekara.

U analizi se posebno problematizira i utjecaj okoliša na zdravlje stanovništva, a zagađenje zraka dovodi se u vezu sa oboljenjima gornjih respiratornih puteva.