Dok slavi HZHB i njen UZP Čović želi da vrati povjerenje između Hrvata i Bošnjaka

Piše: A. Vrabac

U ozračju slavljenja godišnjice osnivanja UZP-ovske tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne usred Mostara predsjednik HDZ BiH Dragan Čović iskazao je želju za „vraćanjem povjerenja između Hrvata i Bošnjaka“. O kakvom povjerenju govori Čović kada je danas svojim odavanjem počasti HZHB-u odao počast i svim zločinima, te podsjetio Bošnjake na krvavu agresiju i logore u kojima su ubijani, mučeni, i ostavljene im traume za cijeli život.

No za Čovića ideja HZHB je bilo organizirano djelovanje hrvatskog naroda.

“Da nije bilo HZHB i organiziranog djelovanja hrvatskog naroda, mi danas ne bismo bili ovdje i ne bismo se borili za svoja politička prava, niti bismo gledali ovakvu današnju Hrvatsku. Bez obzira na to što je užas rata pratio HZHB, ponosno možemo kazati da danas ne bi bilo ni naše domovine BiH da nije bilo HB. Zato sam danas ponosan što tražimo rješenja za europsku BiH u kojoj ćemo mi kao narod biti do kraja ravnopravni”, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ BiH nikad nije osudio zločine za koje je presuđena šestorka u Hagu.

Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nekadašnji njeni politički i vojni lideri, pravomoćno su proglašeni krivim 29. novembra 2017. godine za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja i ubijanja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

Zato je teško povjerovati Čoviću kada govori o izgradnji domovine BiH u kojoj priželjkuje homogeni hrvatski narod od Posavine do Hercegovine “bez potrebe da palimo nove svijeće”.

Slično kao što najavljuje predsjednik SNSD-a Milorad Dodik za "samostalnost RS-a" i Čović tvrdi da za ovaj projekat “imamo puno više partnera nego ikad ranije.”

“U Hrvatskoj imamo cjelokupnu vlast kao partnera. Nema ni jednog razloga da nemamo još više optimizma da ćemo kroz reformu Izbornoga zakona moći nesmetano birati svoje političke predstavnike ali i graditi ovo društvo”, kazao je Čović.

Koliko je koordiniran sa Dodikovim potezima koji su blokirali državne institucije puna četiri mjeseca, dokazao je i sa protivljenjem sankcijama. Dok civiliziran svijet, evropski parlamentarci, ministri i visoke diplomate EU, SAD upozoravaju na pogubnu politiku Dodika i štetu koju pravi BiH, za Čovića “sankcije nisu bile rješenje”.

Ali, jedna Čovićeva opaska posebno je interesantna.

“Sankcije nikada nisu bile rješenje i siguran sam da neće biti nešto na stolu dok se mi dogovaramo”, aludirajući na trenutne razgovore oko Izbornog zakona BiH.

Čović je ovim uzvratio podršku Dodiku koji je kazao da će “oni podržati sve što se u FBiH dogovore oko Izbornog zakona”. A jasno je da dogovora neće biti jer Čović ne odustaje od svojih zahtjeva. Mostarski sporazum i principi koje su 17. juna 2020. godine potpisali on i predsjednik SDA Bakir Izetbegović istekao je u januaru ove godine. Pa čak i ta famozna sintagma “legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i građana”. Nažalost, to bi trebali shvatiti i usmeni svjedoci tog sporazuma predstavnici međunarodne zajednice i početi zahtjeve oko Izbornog zakona posmatrati kroz “sito i rešeto”. Ultimativni zahtjevi koje postavlja HDZ BiH ne mogu biti ispoštovani na štetu Bošnjaka niti je Izetbegović ovlašten da odlučuje u ime drugih političkih stranaka s područja FBiH koje su dobile veliki broj glasova na proteklim izborima. A upravo to se i pokušava pozivanjem samo ovog dvojca na razgovore. 

Čovićeva samouvjerenost ide do te mjere da najavljuje izmjene zakona u Parlamentu do kraja ove godine.

"Jasno je dato do znanja da se mi moramo dogovoriti, primarno u FBiH, odnosno približiti odnose i vratiti povjerenje između Hrvata i Bošnjaka. To je ključni zadatak HDZ-a BiH i onoga što ja predstavljam u HDZ-u putem HNS-a, a jednako tako vjerujem i kolege iz SDA i drugih bošnjačkih stranaka u BiH'', kazao je Čović.