Crna Gora slavi Dan državnosti, Đukanović čestitao građanima

(Patria) - Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.

Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je u ponedjeljak na prijemu povodom 13. jula da je "ovo vrijeme novih iskušenja za Crnu Goru, koja se našla usred veoma složenih unutrašnjih, regionalnih i globalnih procesa. Uprkos svim izazovima, siguran sam da nema bojazni za njenu evropsku budućnost".

Đukanović je naveo da je danas Crna Gora pouzdan susjed, uvažena članica NATO, i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU.

"Odnedavno u novoj fazi demokratskog razvoja, poslije prve promjene vlasti nakon uvođenja višestranačja", dodao je predsjednik.

Istakao je da je Crna Gora davno prošla raskrsnicu na kojoj je izabrala svoj evropski put, s kojeg nema skretanja ni povratka.

"Bez obzira što postoje i u Crnoj Gori, i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli", poručio je Đukanović.

Kako je kazao, za to su garancija slobodarstvo i antifašizam kao trajne vrijednosti velikog Trinaestog jula, koje baštinimo.

Kazao je da Crna Gora ove godine slavi Dan državnosti u znaku velikog jubileja – 80-togodišnjice Trinaestojulskog ustanka 1941., prvog masovnog ustanka u porobljenoj Evropi.

"Događaj koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost, niti površina teritorije na kojoj živi. Koji je ulio nadu porobljenim narodima Evrope. O njemu su izvijestili i London, i Njujork, i Moskva. Kao da ga je Njegoš nagovijestio stihom: „Udar nađe iskru u kamenu“... Francuzi imaju Dan Bastilje, Amerikanci Dan nezavisnosti, Italijani i Njemci svoj dan ujedinjenja, Rusi Dan pobjede... A mi imamo Trinaesti jul... Datum koji je kroz istoriju postao sinonim državnog bića i vječnosti Crne Gore", istakao je Đukanović.

Naveo je da je prvi put Crna Gora zvanično priznata i potvrđena kao nezavisna država na Berlinskom kongresu, 13. jula, prije 143 godine.

"Time smo i formalno postali dio civilizacijskog kruga evropskih naroda i država, u kojem svoje mjesto želimo da zauzmemo i u ovom vremenu. I tada, krajem 19. vijeka, Crna Gora je stekla ugled države u kojoj se poštuju prava i slobode svih njenih državljana, posebno pripadnika manjinskih naroda. Iz tog vremena baštinimo međunacionalni sklad na koji je tako ponosna današnja, građanska Crna Gora", kazao je predsjednik.

Poručio je da bez tih svijetlih datuma ne bi bilo ni velikog 21. maja 2006. godine kada je Crna Gora poslije gotovo jednog vijeka obnovila svoju nezavisnost, i ponovo stekla međunarodno priznanje.

"Na demokratskom referendumu, organizovanom po najvišim standardima, crnogorski ratnički narod zamijenio je pušku olovkom i po prvi put na Balkanu stvorio jednu državu mirnim putem", istakao je Đukanović.

Predsjednik je čestitao svim građanima Crne Gore Dan državnosti, "uz želje da istorijske podjele ostavimo iza nas, da se okrenemo sebi i posvetimo našoj evropskoj budućnosti".