Cero o inicijativi za ukidanje Komisije za koncesije BiH:Reprezentativci iz RS u kontranapadu

Piše: Muharem Cero

Znano je da je presuda Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu bila povod blokade vlasti političkih struktura vlasti iz RS opstrukcijom rada institucija BiH. Nije znano da li je to bio i uzrok i koji politički ciljevi i prikrivene agende su osujećene.

Još manje je znano da li se i danas u korona ambijentu nalazimo u nekom od oblika kontinuiteta ove opstrukcije. Bit će da su upravu oni koji će ustvrditi da je opstrukcija i dalje na djelu.
Patološka obdukcija ustavnopravnih ciljeva političkih igrača u BiH je nepogrešivo - do gole kosti - ogoljena i posljednjim izvještajem visokog predstavnika u BiH Valentina Incka pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Ničim izazvan poslanik Nenad Nešić, inače i predsjednik DNS-a je danas u parlamentarnu proceduru pod krinkom 'brige' za saniranje ekonomskih posljedica pandemije uputio inicijativu za ukidanje Komisije za koncesije BiH.

Nije ovo prvi pokušaj ukidanja ove komisije, ranije su to činili Ivanić, Dodik i mnogi drugi. Neće biti da se radi o brizi za posljedice korone (na godišnjem nivou troškovi komisije s cijenom zakupa u Banja Luci su tek nešto oko 1 milion KM).

Prije će biti da se 'srpka reprezentacija' u međuvremenu konsolidirala, motivirala i mobilizirala, te krenula u neku vrstu preventivnog djelovanja. Presuda o poljoprivrednom zemljištu kao i ona ranija o cjelokupnoj državnoj imovini jasno određuje javna dobra vlasništvom države, a ne poddržavnih administrativnih aranžmana. Nije tajna da samo ambijent korona nevolje za sada na pisarnu Ustavnog suda BiH nije uputio apelacije i za preostala javna dobra koja su godinama uzurpirana od bh. entiteta RS i evidentirana entitetskim vlasništvom u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Suočeni sa nuždom davanja saglasnosti državnih institucija za aktiviranje kredita i najavljenih kredita (MMF, EBRD i drugi) te ovisnosti od tog čina 'reprezentatcivi RS-a' preventivno žele otkloniti svaki strah od posljedica obaveze provođenja aktuelnih i dolazećih presuda Ustavnog suda BiH.

U krajnjem cilj je osujetiti u 25. godišnjici trajanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i konačno njegovo zaokruživanje rješavanjem te fatalne praznine definicije vlasništva na teritoriju.
Bosanskohercegovački gruntovni list na teritoriju bi bio i konačan kraj iluzija o državnosti entiteta te tako zavijeka sahranio iluzije o prvoj prekodrinskoj državi i odveo je tamo gdje joj je mjesto – u vječno nedosanjane srpske mitove.

Svakako postoje resursi kojima treba pomoći zaokruživanje možda jedinog validnog suvereniteta u postkoronarnom periodu suvereniteta punog stomaka. Države jesu tim činom one koje mogu prehraniti svog državljanina, a taj resurs Bosna i Hercegovina ima.

Vjerovati je da male varke 'reprezentativaca iz RS-a' ni ovoga puta neće proći.