LOKALNI HEROJI Organska humanost u doba korone

U teškim vremenima lako je uočiti lokalne heroje. Jedna od njih je Hazima Topčagić iz Pribave, sela pored Gračanice, vlasnica “Topčagić organskih proizvoda” (TOP). Hazima je samozaposlena u proizvodnji organske hrane, te je od početka COVID-19 pandemije na sebe i svoju porodicu preuzela obavezu pomagati ugroženima. Ona ih snabdijeva svježom zelenom salatom i mladim lukom i to čini besplatno.

Žena poduzetnik

Za Hazimu, upravljanje vlastitim gazdinstvom prilično je nova stvar.

“Uvijek sam imala mali eko-vrt jer sam željela da moja djeca jedu zdravo. Kako imamo 3 dunuma okućnice, 2016. sam odlučila da iskoristim ono što nam je Bog dao i počnem se baviti poljoprivredom. Mi sada tokom zime uzgajamo organsku zelenu salatu, mladi luk i špinat, a ljeti paradajz, paprike i krastavce.”

Te 2016. godine Hazima se zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” prijavila za automatski plastenik površine 500 m 2 (pola dunuma). Zadruga je dodijelila plastenik, a uz vlastitu investiciju u priključke za struju i vodu i temelje za plastenik, sa proizvodnjom je počela 2017. godine.

“Ranije sam radila u nekim firmama, ali sada sam samozaposlena i podršku mi pruža moja porodica. Moja snaha je nezposlena i ona mi pomaže kad god je to potrebno, kao i moj mlađi sin koji je još u srednjoj školi. Muž i stariji sin također priteknu u pomoć kada mi trebaju.”

Organska humanost na djelu

Hazima je aktivna i u svojoj zajednici. Ona vodi lokalno udruženje žena “Pribava” uspostavljeno 2014. godine i poznata je kao neko ko ne bježi od toga da pomogne drugima. “Topčagić organski proizvodi” između ostalog koristi i Facebook kako bi bili u kontaktu sa lokalnom zajednicom. Čim je počela berba zelene salate i mladog luka ova objava se pojavila na njihovoj Facebook stranici:

“Današnje korpe otišle. Hvala našim kupcima na povjerenju (tri srca). Ide i nova dostava. I opet dragi naši prijatelji molim vas da mi pošaljete u inboks adrese ljudi koji nisu u mogućnosti da kupe ili su stari i nemoćni. Vaši TOP organski proizvodi #ojačajmoimunitet #hranimosezdravo #izborimosezajedno.”

Hazima redovno hranu dostavlja besplatno na nekih 15 adresa. Ali prije svake najavljene ture dostava stignu joj imena još nekih pet ili šest novih ljudi kojima je pomoć potrebna, te i njima uljepša dan kada im se na kućnom pragu pojavi sa svježim povrćem.

Sweden/USAID FARMA II projekat je podržao zemljoradničku zadrugu “Gračanka” u nabavci 148 muzilica za farmere, a u prošlosti su USAID i Švedska pomogli zadruzi u izgradnji hladnjače
za voće i povrće i u primjeni globalnih dobrih poljoprivrednih (GAP) praksi, od čega je korist imalo više od 1,000 članova zadruge.

“U mjestu imamo i jednog pekara koji besplatno dijeli hljeb ugroženima pa usput i to pokupimo i dostavimo ljudima,” dodaje Hazima.

Održavanje kvaliteta i odnosa sa kupcima

TOP prodaje svoje proizvode koji pored svježeg povrća uključuju i prerađevine kao što su “salsa” od paradajza, ajvar i turšija. Prodaju vrše na imanju, u radnji zadruge “Gračanka”, te rade dostavu u i oko Gračanice.

“Iskreno, prije ove situacije sa korona virusom, ljudima je bilo draže doći do nas i kupovati ovdje, ali sada smo se orijentisali na dostavu. Usluge dostave su nam također besplatne za sve narudžbe preko 5 (konvertibilnih) maraka, a napravili smo i pakete za 6 KM koji uključuju kilogram salate i 800 grama mladog luka,” kaže Hazima. “Mi sada uglavnom dostavljamo i nastavićemo sve dok bude potrebe.” Ali bila korona ili ne ona prati sva pravila organske proizvodnje i kontrole i ima certifikat. “Mi kupujemo posebno sjeme i sadnice i koristimo organsko đubrivo. Naš plastenik je automatizovan tako da se krov i stranice otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od unutrašnje temperature i vlažnosti, te vjetra i kiše. To sve mjere senzori.”

Ali postoje i izazovi u organskoj proizvodnji.

“Organsko sjeme špinata je osjetljivije, tako da je moguće da će nam ove godine prinosi biti manji pa se još nismo odlučili za dostavu špinata.”

Nastavak priče uz podršku Švedske i USAID-a Kada se završi proljetna berba Hazima će početi raditi na narednom proizvodnom ciklusu i pripremiti zemlju za sađenje paradajza, paprike i krastavca. “Prve prinose možemo očekivati u julu, a nakon toga sve što ne prodamo preradićemo i prodavati zimi.”