Kristijan Švarc-Šiling: Stvaranje Velike Srbije i Velike Hrvatske na račun BiH

(Patria) - Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u izjavi za "Deutsche Welle" kazao je da je apsolutno pogrešno da politički vrh Hrvatske, skupa sa HDZ-om BiH, smatra da je Dragan Čović jedini legitimni kandidat hrvatskog naroda za Predsjedništvo BiH.

- To da HDZ sada polaže pravo na hrvatskog člana Predsjedništva je arogantna ambicija koja nije u skladu s međunarodnim pravom, a kosi se i sa suverenošću BiH. Komšića su birali i bosanski Hrvati, stoga su stajališta o legitimnosti Čovića nedemokratska i nezakonita. Svaki građanin ima pravo da bira onog kandidata kojeg želi i koji je na listi. Onaj ko tvrdi suprotno ne zna šta je demokratija - kaže bivši visoki predstavnik u BiH Švarc-Šiling, piše "Deutsche Welle", prenosi N1.

Tvrdi da je ovdje u pitanju "opasan nacionalizam".

- HDZ, koji sebe smatra jedinim predstavnikom Hrvata, žali se što su birači izabrali drugog, a ne njihovog kandidata. To je providna igra, kojom se iz Hrvatske utječe na susjednu zemlju BiH. Tvrdnje o nelegitimnosti Komšićevog izbora su neutemeljene, zbunjujuće i nezakonite - kaže Švarc-Šiling.

S tim u vezi, on ukazuje i na izjavu šefa Kluba poslanika Evropske narodne partije EVP Manfreda Vebera (Weber), koji je, ne bez razloga, upozorio na rastuću opasnost od nacionalizma u zemljama članicama EU. 

- Problem je što se zakoniti izbor Komšića pokušava proglasiti nelegitimnim. To je nevjerovatno izvrtanje činjenica - kaže Švarc-Šiling, inače političar CDU-a.

Bivši visoki predstavnik dodaje da je dovoljno da se pogleda kakve stavove zastupa Komšić, koji predstavlja nenacionalističku, liberalno-građansku opciju. Podsjeća da je rekao da mu je kao članu Predsjedništva jasno da predstavlja sve građane BiH. Stoga, prema njegovom mišljenju, "Hrvatska pravi dvostruku grešku jer samo gleda na etničku pripadnost građana BiH i uz to se još miješa u izbore susjedne zemlje BiH" i naglašava kako je nekadašnji predsjednik Stipe Mesić imao ispravan stav prema BiH, potcrtavajući da se radi o susjednoj zemlji i ističući da HDZ Hrvatske ne treba voditi politiku u BiH.

Željana Zovko, inače nekadašnja ambasadorica BiH, izazvala je kontroverze u Briselu i izjavom da je BiH nenormalna država, u kojoj, kako je rekla, stranci godinama kreiraju političke odnose. Tako veliki interes Hrvatske za BiH ona je objasnila činjenicom da "u BiH živi 500.000 Hrvata, građana EU, te nam je u interesu očuvati mir i stabilnost na granici s BiH". Naglasila je i da je Evropski parlament usvojio do sada četiri rezolucije o BiH, koje nude "srednji put koji se nalazi između dva ekstrema separatizma i unitarizma". Jedino EU rješenje za Bosnu i Hercegovinu jeste, prema mišljenju Željane Zovko, srednji put, a to je "federalizacija i implementacija preporuka Evropskog parlamenta".

- To nije srednji put, već je to pokušaj da se formira treći entitet, za šta se HDZ već dugo bori - ocjenjuje Švarc-Šiling i dodaje da se to sve radi u koaliciji s Dodikom, koji ovakav razvoj situacije već duže vremena podržava.

Bivši šef OHR-a u Sarajevu kaže da je Dodik dovoljno pametan da to sada ne spominje, ali da će otvoriti ovo pitanje kada dođe pravi trenutak i kada odluči da raspiše referendum za otcjepljenje. 

- Stoga ta koalicija između HDZ-a, odnosno Čovića i Dodika, koji je sada kao predstavnik srpskog naroda ušao u Predsjedništvo, zapravo predstavlja kraj države BiH. To je ono što se krije iza svih ovih izjava Željane Zovko u EP-u. Stoga se sve upornije govori o decentralizaciji, odnosno fereralizaciji. A to ne znači ništa drugo do put ka "Velikoj Srbiji" i "Velikoj Hrvatskoj" - analizira Švarc-Šiling.

Mihael Galer (Michael Gahler), član Vanjsko-političkog odbora Evropskog parlamenta i zastupnik CDU-a u istom poslaničkom klubu u kojem je i Zovko, za DW je izjavio da ne misli da daljnja federalizacija BiH vodi ka EU. 

- Mi smo, kao Klub poslanika Evropske narodne partije EVP, kada je u pitanju BiH, uvijek zastupali zvaničnu liniju Evropskog parlamenta, a godinama smo joj i sami davali pečat. Naš stav je da se samo jedinstvena BiH može kretati u pravcu EU. S jedne strane, mi smo za Dejton, koji je bio osnova za mir. S druge strane, perspektiva ulaska u EU je ostvarljiva samo zajednički i stoga mislim, a to je i stav Evropskog parlamenta u cjelini, da daljnja etnizacija, koja igra na kartu etničkih grupa, a ne zajedništva - srednjoročno i dugoročno nije put koji Bosnu i Hercegovinu vodi u EU - rekao je Galer, zastupnik Merkelinog CDU-a u Klubu poslanika Evropske narodne partije pri Evropskom parlamentu u Briselu.