Srbija i Hrvatska školuju jednonacionalne kadrove u Oružanim snagama BiH

Piše Armin Aljović

Oružane snage Bosne i Hercegovine utemeljene su 2006. godine nakon reforme odbrambenog sistema zemlje, te prijenosa nadležnosti s dva bosanskohercegovačka entiteta na državni nivo. Državna vojska BiH formirana je iz sastava entitetskih vojski - Vojske Republike Srpske i Vojske Federacije BiH koja je pak bila sastavljena od Hrvatskog vijeća odbrane i Armije RBiH.

Uloga Oružanih snaga BiH je da sudjeluje u međunarodnim operacijama, pruža vojnu odbranu Bosne i Hercegovine i njenih građana u slučaju napada, pomaže civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće. Vrhovnu komandu i nadzor nad Oružanim snagama BiH danas ima Predsjedništvo zemlje.
 
Cilj zajedničkih oružanih snagama u BiH bio je, između ostalog, integracija bosanskohercegovačkog društva oko istih društvenih vrijednosti. Koliko su Oružane snage Bosne i Hercegovine 12 godina nakon formiranja zaista sposobne da rade u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana? Analitičari upozoravaju da politika iz Beograda i Zagreba još uvijek ima snažan utjecaj na bh. društvo u cjelini. Sa utjecajem na Oružane snage BiH taj problem je porazniji za BiH i njene građane, jer se radi o sigurnosti zemlje. Građani u BiH plaćaju vojsku nad kojom kontrolu ima domaća i politika susjednih zemalja.

Školovanje kod (ne)prijatelja?
 
Više od 20 godna nakon rata u Hrvatskoj se i dalje školuju isključivo hrvatski i dio bošnjačkih kadrova u Oružanim snagama BiH. U Srbiji se školuju pripadnici OS BiH koji su isključivo srpske nacionalnosti. Jednonacionalni sastav polaznika vojnih akademija u drugim zemljama može biti uobičajen, ali to u okolnostima Bosne i Hercegovine ima sasvim drugačiju dimenziju.

Prema podacima koji su pokazani Patriji na uvid, od 2016. do 2024. godine najmanje 33 pripadnika Oružanih snaga BiH školovat će se na Vojnoj akademiji u Srbiji. Samo četiri pripadnika među njima su Bošnjaci, 29 je Srba i niti jedan Hrvat. Na Vojnu akademiju u Hrvatsku, u istom periodu, isključivo idu Hrvati, manji dio Bošnjaka, i niti jedan Srbin, pripadnik OS BiH. Od 20 pripadnika Oružanih snaga BiH koji, prema dopisu Ministarstva odbrane BiH iz aprila ove godine treba da idu na školovanje u Hrvatsku tokom 2018/2019. godine, nema niti jednog Srbina. Mješoviti nacionalni sastavi Oružanih snaga BiH idu na školovanje u Austriju ili neke druge zemlje, poput SAD-a, ali nikako u susjedne zemlje.
 
„Ministarstvo odbrane BiH nije u mogućnosti utjecati na prijave kandidata koji se prijavljuju na javne natječaje za vojne akademije u drugim državama. Prijava kandidata isključivo ovisi od njihove osobne volje i želje u kojoj će se državi školovati“, ustvrdili su za Patriju iz Ministarstva odbrane BiH. 

Učitelj kažnjen za zločine
 
Zemlje kod kojih se danas školuju jednonacionalni kadrovi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Srbija i Hrvatska, kažnjene su pred međunarodnim sodovima upravo zbog zločina počinjenih u Bosnu i Hercegovini. Srbija je kažnjena jer nije spriječila genocid u Srebrenici. Političko i vojno vodstvo Hrvatske kažnjeno je krajem 2017. godine pred Međunarodnim sudom u Hagu za udruženi zločinački pothvat. Analitičari ističu da su presude međunarodnih sudova potvrdile snažan utjecaj hrvatskih i srbijanskih vlasti na dešavanja u Bosni i Hercegovini tokom rata. Taj utjecaj nastavljen je do danas. Bosna i Hercegovina ne može postati članicom NATO saveza dok to ne odobri zvanični Beograd. BiH nije mogla zaustaviti gradnju Pelješkog mosta u Hrvatskoj jer je pritužbe Evropkoj uniji blokirao bosanskohercegovački HDZ.

Ranije su objavljeni stenogrami koji potvrđuju namjere Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana da podjele Bosnu i Hercegovinu između Srbije i Hrvatske.
 
Zvanična vlast Srbije i dalje negira srebrenički genocid, dok vlast Aleksandra Vučića podržava Milorada Dodika i njegovu secesionističku politiku. Dragan Čović i bosanskohercegovački HDZ imaju snažnu potporu HDZ-a iz Hrvatske, iako su i Čović i Dodik od međunarodne zajednice u BiH označeni kao glavni krivci za nesprječavanje korupcije i kriminala u zemlji kroz blokiranje važnih krivičnih zakona.

"Rat u BiH se nastavio drugim sredstvima", naveo je nedavno austrijski Die Presse, objašnjavajuću apsurdne odnosa u BiH, kojima kumuju domaće nacionalističke vođe, potpomognuti susjedima iz Srbije i Hrvatske, a zbog čega trpe svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Koliki je utjecaj politike na Oružane snage BiH: Zataškana i usporena je istraga o napadu huligana na autobus OS BiH u Čapljini 11. jula, kada su se vojnici vraćali sa obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik politički utjecaj na OS BiH iznosi otvoreno:„Šta Izetbegović može da uradi? Sa kojom vojskom?“, izjavio je nedavno Dodik. Sigurnosti tog bh. entiteta temelji na entitetskoj policiji kao i oslanjanju na vojsku susjedne Srbije.