Članek

Imenovanje Tegeltije: 'Pravosuđe bez pravde'

Milan Tegeltija je ponovo imenovan na čelo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Podržalo ga je Društvo sudija iz RS-a. Vijeće VSTV-a većinom i tajnim glasanjem bira predsjednika. Jedini kandida

Piše: S. Omeragić

Milan Tegeltija je ponovo imenovan na čelo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Podržalo ga je Društvo sudija iz RS-a. Vijeće VSTV-a većinom i tajnim glasanjem bira predsjednika. Jedini kandidat je bio Tegletija. Time je ovaj izbor dobio obrise koprucije. Tegeltija je već dugo suočen sa optužbama i za umješanost u slučaj banjalučanina Dževada Haznadara.

Pravosuđe i posebno tužilaštva u BiH građani nazivaju grobarima države i društva. VSTV je imenovao iste ljude, koji su upravo odgovorni za katastrofalno stanje u bh. društvu. Ti ljudi su većinom došli političkim linijama i danas više nego ikad provode politike, koje su same po sebi sredstvo za katastrofu.  

Međunarodna zajednica u više izvještaja upozorava na nedostatak vladavine prava u BiH. Ko je odgovoran za to? Očito je odgovorno sadašnje rukovodstvo pravosuđa. Ali ti ljudi se danas nagrađuju istim pozicijama.

Država, nažalost, kao da ne želi da reformira pravosuđe. Šta znači ako ne želiš da reformiraš pravosuđe? Nagrađuješ i podupireš kriminalce, činiš državu korumpiranom i osuđuješ građane na svaku vrstu pravne nesigurnosti.

U majskom izvještaju ove godine, što ga je za EU napravio njemački analitičar Bodo Weber, stoji i dio o pravosuđu. U izvještaju najgore prolaze političke elite BiH, koje su opisane kao međusobno posvađane, korumpirane i nesposobne za kompromise, zapravo za vođenje bilo kakve konstruktivne politike u korist građana. Naglašava se da bosanskohercegovački političari ”sustavno podrivaju sve napore međunarodne zajednice u jačanju neovisnog sudstva i demokratski usmjerene policije”, te da provode ”napad na ustavni poredak i institucije koje trebaju osigurati pravnu državu”, pisao je Weber.

Drugog jula 2018. godine, dakle prije sedmicu dana, održana završna konferencija projekta „Konsolidacija i dalji razvoj pravosudnog informaciono-komunikacionog sistema“, kojeg je finansirala Evropska unija sa ciljem jačanja pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Direktorica za Zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Genoveva Ruiz Calavera potvrdila je kontinuiranu podršku Evropske unije Bosni i Hercegovini u osiguravanju efikasnog pravosuđa i pružanju kvalitetnih usluga za građane Bosne i Hercegovine.

“Pitanja koja građani u Bosni i Hercegovini sebi postavljaju su veoma jednostavna i direktna: možemo li vjerovati sudijama i tužiocima? Možemo li se pouzdati da će nas oni zaštititi od kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije? Dan kada budemo mogli odgovoriti na ova veoma jasna pitanja bit će dan kada ćemo moći reći da smo uspjeli u reformi vladavine prava u Bosni i Hercegovini,” rekla je direktorica Ruiz Calavera.

Projekat „Konsolidacija i dalji razvoj pravosudnog informaciono-komunikacionog sistema“ finansirala je Evropska unija u vrijednosti od 1,8 miliona eura, podržavajući razvoj funkcionalnijeg i učinkovitijeg pravosuđa za građane BiH. Sljedeća faza pomoći EU, u vrijednosti oko 6 miliona eura, počeće u avgustu ove godine.

U strategiji proširenja EU na zemlje Balkana stajali su još prije osam godina ciljevi: “Da bi povećale strana i domaća ulaganja, vlade moraju unaprijediti poslovno okruženje. Ovo podrazumijeva povećanje efikasnosti javne uprave i nezavisnosti pravosuđa, uklanjanje neformalnih prepreka trgovini i jačanje vladavine prava”.

Koliko je stranih investicija toliko je izgleda i nezavisnog pravosuđa, vladavine prava itd.

Održiva poboljšanja u oblasti vladavine prava, važan su element za prelazak u narednu fazu procesa pridruživanja EU. Zemlje bi trebale raditi na postizanju konkretnih, održivih rezultata, kao i na uspostavljanju pouzdanih i vjerodostojnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, te u reformi pravosuđa, osnovni je zahtjev Evrope prema zemljama Balkana.

Posljednje presude i registracija stranke ratnog zločinca Šešelja, pokazala je da je pravosuđe odavno prešlo sve granice normalnog. Evropskim institucijama je jasno ko ovdje pravi već davno planirani haos.

Bosna i Hercegovina nije do sada provela niti jednu presudu Suda u Strazburu. Sve te presude tiču se osnovnih ljudskih prava počevši od presude Sejdić – Finci, pa presuda Pilav i Zornić. Čitav problem i krivica se prebacuje na politiku, ali niko ne govori kakva bi morala biti uloga domaćeg pravosuđa, koje mora reagirati na nepoštovanje međunarodnih presuda od domaćih aktera, ma ko oni bili.  

#BiH