Članek

Za politička imenovanja u BiH nema prepreke

Dio uposlenih u GP BiH su od ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića tražili da obustavi imenovanje Galića za novi direktorski mandat, dok se ne završi istraga oko nestanka opreme. Mektić je izbjegao

Piše: A. Aljović

„U Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine nedostaje pet brzih nišana za automatsku pušku Taurus i jedan brzi nišan za pušku „Steyr Aug A3“. Nedostaje i šest taktičkih svjetala koji se koriste na automatskom oružju. Fali i set za prikriveni rad motorola i set za prikriveni audio nadzor“. Sve ovo navodi se u izvještaju Komisije za vanredni popis Granične policije Bosne i Hercegovine, sačinjen krajem prošle godine.

Riječ je o samo jednom dijelu opreme koja nedostaje iz skladišta GP? Ranije je objavljeno da nedostaje i više hiljada komada metaka, kao i druga vrijedna policijska oprema. Zbog ovog incidenta još niko nije odgovarao. Jedino što se za sada govori jeste da je najveći dio opreme i municije - koja nedostaje iz skladišta Granične policije - bio zadužen na Miju Pejića, nekadašnjeg službenika Centralnog istražnog ureda GP, koji je u međuvremenu napustio službu. 

Sam direktor GP Zoran Galić Tužilaštvu BiH je dostavio prijavu u vezi nestanka opreme iz GP. Prijavu je dostavio dva dana nakono što je informaciju o ovom slučaju zatražila državna zastupnica Hanka Vajzović. S druge strane, postoji objektivna bojazan da Tužilaštvo nije dobilo potpunu informaciju iz GP o ovom slučaju. Kada su istražitelji Centralnog istražnog ureda GP BiH pokušali ustanoviti koliko je Pejić zadužio municije, koliko je potrošio na gađanju, te koliko je vratio u skladište, predmet su ubrzo morali predati istražnoj komisiji koju je formirao direktor Zoran Galić. „Galićevu“ komisiju čine: Velimir Pržulj, Emir Tanović i Drago Ćorić. 

Imenovanje nakon afere

Sva ta katastrofalna saznanja nisu bilo dovoljna vlastima u Bosni i Hercegovini da ovaj slučaj istraže do kraja. Zoran Galić, direktor Granične policije BiH, za čijeg je mandata nestala oprema i municija, ponovo je imenovan na direktorsku poziciju odlukom Vijeća ministara BiH početkom maja ove godine. Galić ima podršku HDZ-a BiH, a podršku je prilikom imenovanja za novi mandat dobio i od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića (SDA), kao i ministara iz Saveza za promjene (SzP) i SBB-a.

Dio uposlenih iz GP tražili su od ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da obustavi imenovanje Galića za novi direktorski mandat, dok se ne završi istraga oko nestanka opreme. Mektić je izbjegao Vijeću ministara predložiti Galićevo imenovanje, ali je umjesto ministra proceduru obavio Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kojeg također imenuju pobjedničke političke partije.

Moralni principi

Zbog čega Galić nije mogao biti izabran za drugi mandat u Graničnoj policiji? I ne samo to. Zbog čega je sam morao podnijeti ostavku nakon afere o nestanku policijske opreme iz GP? Čak i ako ne postoji izravna odgovornost Galića za nestanak opreme iz GP, što je skoro nemoguće, u demokratskom svijetu postoji nešto što se zove praksa moralnih principa.

Direktor Uprave policije Crne Gore Slavko Stojanović i još dva visoka policijska zvaničnika podnijeli su nedavno ostavke, nakon serije ubistava u Podgorici i pogoršane sigurnosne situacije u državi. Osim Stojanovića, ostavke su podnijeli šef podgoričke policije Jovica Rečević i rukovodilac podgoričkog centra Agencije za nacionalnu sigurnost Milan Kovačević. Iako oni nisu imali nikakvu direktnu odgovornost sa ovim ubistvima, ocijenjeno je da je njihova ostavka najbolji odgovor na sigurnosnu krizu koja je nastala u Crnoj Gori.

Također, američki mediji prethodno su javili da je zamjenik direktora Federalnog istražnog biroa Andrew McCabe podnio ostavku, i to samo zbog optužbi za političku pristrasnost.

McCabeova ostavka uslijedila je sedam dana nakon izvještaja u kojem ga je američki predsjednik Donald Trump optužio za pristrasnost.

U Bosni i Hercegovini skoro da nisu zabilježene moralne ostavke. Naprotiv, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti sjede ljudi sa ozbiljnim i otvorenim optužnicama, a neki i sa presudama. Sam hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović je osuđen na pet godina zatvora, ali prvostepena presuda nikada nije potvrđena, jer je izgubljen dio  originalne dokumentacije iz predmeta?!

#BiH