ČIJU ZADAĆU NIJE ISPUNIO MILANKO - DODIKOVU ILI AMERIČKU Hoće li Kajganić završiti mandat ili će nastaviti tradiciju prethodnika?

Piše: Amra Vrabac

Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida, iako su od dopuna Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca prošle skoro dvije godine.

Milanko Kajganić na čelu Tužilaštva BiH je od smjene glavne tužiteljice Gordane Tadić od oktobra 2021. godine, dok je za glavnog tužioca izabran u oktobru 2022. Sam izbor Kajganića za glavnog tužioca prošao je u ne baš demokratskoj atmosferi. Od tri kandidata za glavnog tužioca, Kajganić je ostao sam jer se Miroslav Janjić naprasno povukao iz utrke, dok je Diana Kajmaković u septembru sankcionisana i našla se na crnoj američkoj listi. VSTV tada nije smatrao da se konkurs treba ponoviti pa je jedini izbor za novog glavnog tužioca pao na Kajganića.

Inače, Kajganićev dolazak u Tužilaštvo BiH također je indikativan. Riječ je o čovjeku koji nije radio kao tužilac niti je ikada podigao optužnicu prije dolaska u Tužilaštvo BiH. U MUP RS je bio zaposlen od 1994. do 2006. godine, a zatim je prešao u Specijalno tužilaštvo u Banja Luci gdje je radio kao tužilački istražilac. U zvaničnoj biografiji koja se još uvijek može naći na internetu jasno je navedeno da je radio kao tužilački istražilac, dok je biografiji koja je trenutno postavljena na stranici Tužilaštva BiH samo navedeno da je radio u Specijalnom tužilaštvu.

Zašto je promijenjen dio biografije Milanka Kajganića

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u februaru održao sastanak sa Kajganićem. U aprilu je reagirao na jednu od Dodikovih  izjava u kojima je po ko zna koji put negirao genocid u Srebrenici, i naveo kako je prema Krivičnom zakonu BiH negiranje genocida, počinjenog 1995. godine u Srebrenici, krivično djelo.

“Nadležne institucije trebaju adekvatno istražiti i procesuirati sve takve slučajeve”, rekao je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i time poslao direktnu poruku Kajganiću. 

No, ništa se nije dogodilo. Naprotiv, nekoliko dana kasnije Kajganić je imao jednu nes(p)retnu izjavu za RTRS da je teško utvrditi negiranje genocida odnosno da polemika je li bio ili nije bio genocid nije negiranje i nije krivično djelo!

Reagirala su brojna udruženja, Majke Srebrenice, ali i stranka Narod i pravda.

Majke su pozvale Kajganića i VSTV da rade svoj posao, a iz NIP-a su bili i direktniji. Pozvali su Ured disciplinskog tužioca i Visoko sudsko i tužilačko vijeće da provjere pojedine navode i prakse Tužilaštva Bosne i Hercegovine i glavnog tužioca Milanka Kajganića, a u vezi procesuiranja ratnih zločina, pa čak i favoriziranja i miješanja u rad tužilaca u pojedinim predmetima.

U nekim predmetima u kojima je Tužilaštvo BiH podiglo optužnice svjedoci su davali lažne iskaze, mijenjali svoje iskaze tokom suđenja, pojedini tužioci čak su i utjecali na svjedoke, te time prekršili zakon. Očekuje se da UDT otvori predmete protiv tužilaca za koje su svjedoci tvrdili da su utjecali na njih i usmjeravali šta trebaju reći.

Jedan od glavnih negatora genocida Milorad Dodik potpuno je amnestiran od odgovornosti za negiranje genocida, a to mu je upravo omogućio Kajganić jer „polemika o genocidu nije krivično djelo“. 

Pod rukovodstvom Kajganića iz Tužilaštva BiH je izašla optužnica u slučaju Dobrovoljačka, a njeni dijelovi pisani su na ekavici i prepisani iz dokumentacije Republike Srbije koja je proganjala branioce BiH. U toj optužnici tužilac Mladen Vukojičić bavi se 3. majem i kolonom u Dobrovoljačkoj, a ne i 2. majem kada je predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović sproveden u Lukavicu gdje je i prenoćio da bi 3. maja bio razmijenjen!

Kajganiću se zamjera i mali broj slučajeva visoke korupcije, ali i borbe protiv organiziranog kriminala. Da nije bilo dešifrovanih poruka iz aplikacija Sky i Anom Tužilaštvo BiH bi se i dalje bavilo slučajevima falsifikata novčanica od 20 eura i hapšenjem „kurira“ koji kamionom prevoze drogu. Nikada nismo dobili ime nijednog vođe kriminalne organizacije čija je droga zaplijenjena, a iz Tužilaštva BiH smo u više navrata obaviješteni o "rekordnim zapljenama". Sjećate li se ijednog slučaja da je Tužilaštvo BiH otkrilo put droge u BiH i spriječilo daljnje krijumčarenje?

Jedan od najvažnijih slučajeva Tužilaštva BiH u borbi protiv kriminala bio je predmet "Volan". Članovi grupe koja je krala skupocjene automobile po Sarajevu, ali i BiH, te ih preprodavala su optuženi na osnovu dokaza koje je prikupila Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA). No, od grupe od 25 optuženih u sudskim klupama ostala ih je samo nekolicina.

Tužilac Džermin Pašić pristajao je na sporazume o krivici, a automafijaši su mahom osuđeni na godinu dana zatvora. S obzirom da se do godinu dana zatvora može zamijeniti plaćanjem, jasno je da oni koji su napravili višemilionski kriminal neće vidjeti lice pravde. Taj slučaj potpuno je razvodnjen, a bačene su godine rada SIPA-inih istražilaca. 

Tužilaštvo BiH svoju snagu dokazuje na predmetima ratnih zločina i to mahom optužujući pripadnike Armije RBiH. Optužnica za opsadu i ubistva građana Sarajeva nema. Valjda su u Tužilaštvu BiH mišljenja da je sva kazna dovoljna u onoj doživotnoj za Radovana Karadžića.

Milanko Kajganić u proteklom periodu nije dokazao da je dorastao funkciji prvog čovjeka Tužilaštva BiH. To je postalo jasno i onima koji su mu pomogli da dođe na ovu poziciju. 

Opterećen i privatnim problemima s obzirom da mu je jučer uhapšen brat za krađu automobila, o čemu se Kajganić nije izjasnio, otvara se pitanje njegovog ostanka na čelu ove institucije.

Ono što mu je bila osnovna zadaća da su svi građani jednaki pred zakonom, u tumačenju Kajganića ipak izgleda drugačije.

Selektivna pravda, amnestiranje političara od odgovornosti iako su se ogriješili od zakone, pokazuje da je Kajganić bio loš izbor onih koji su ga svom snagom i domaćom i međunarodnom gurali na ovu poziciju.

Kada im se to vratilo kao bumerang počela su se postavljati pitanja i njegovog privatnog života, javnih nabavki, ali i, gle čuda, nerada Tužilaštva BiH u slučajevima svih ratnih zločina.

Nakon svega, postavlja se pitanje hoće li Kajganić nastaviti tradiciju svojih prethodnika, od kojih niti jedan nije dočekao kraj mandata.