Članek

U svjetskim kompanijama sve popularniji multinacionalni timovi, samo u BiH razlike problem

Rat u Evropi je završen 1945. godine, a 22 godine poslije rata Evropa je, 1967. godine, bila potpuno obnovljena. Blistala je od sjaja. Čak su uveliko radnici iz Jugoslavije išli na privremeni rad u Nj

BANJA LUKA, (Patria) - Rat u Evropi je završen 1945. godine, a 22 godine poslije rata Evropa je, 1967. godine, bila potpuno obnovljena. Blistala je od sjaja. Čak su uveliko radnici iz Jugoslavije išli na privremeni rad u Njemačku, podsjetio je na to direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane dr. Zijad Bećirović, tokom Međunarodnog biznis foruma „Kuda i kako dalje u bh. biznisu“ održan u četvrtak u Banja Luci, u okviru ceremonije proglašenja najuspješnijih menadžera i ličnosti godine Bosne i Hercegovine. 

To proglašenje organizirala je Evropska nezavisna agencija, prenosi NAP.

Bećirović je dalje podsjetio da je u Bosni i Hercegovini i regionu situaciju dosta lošija čak i u odnosu na to vrijeme, jer 22 godine poslije tragičnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije ekonomska situacija u tim zemljama je slabija nego prije skoro 30 godina. A svijet, usporedio je, neprimjereno je razvijeniji i globalniji nego što je to bio prije 70 godina. 

„Republika Hrvatska je 1979. godine imala veći BDP nego 2015. godine. Dakle, ključno pitanje koje se postavlja je kako obezbijediti ekonomski prosperitet svih ovih naših zemalja“, rekao je Bećirović, dodajući da nema sumnje da budućnost regiona leži u udruživanju i zajedničkom tržištu.

Bećirović je podsjetio da su historijska iskustva pokazala da su sve ove države (države bivše Jugoslavije) najbolje funkcionirale kada su bile dio većih cjelina, „da li to bio Osmanski imperij, Austro-ugarska, Jugoslavija, EU, te se zbog toga pitanje evropskih integracija nameće kao neophodnost i nasušna potreba“. 

„To najbolje razumiju privrednici, ako ništa drugo znaju šta znači tržište entiteta, tržište države, šta znači nam prostor nekadašnje zajedničke države Jugoslavije i šta nam može donijeti tržište EU od 500 miliona ljudi, naravno ako to budemo znali iskoristiti. Kada se uzme u obzir da se između 70 i 80 posto sve robne razmjene obavi u regionu, iz toga proizlazi još veća važnost regionalne saradnje“, istakao je Bećirović, dodajući da je Bosna i Hercegovina zemlja sa snažnim, a neiskorištenim potencijalom. Prema njegovim riječima, bez energije se jedna država ne može razviti, bez telekomunikacije ne može se razvijati, država koja nema puteve ne može napredovati te je zbog toga potrebno ulagati u infrastrukturu. 

„Vodni resursi sa kojima je bogata BiH i proizvodnja zdrave hrane mogu biti komparativne prednosti BiH. Postoji snažan potencijal IT sektora, imamo vrhunske informatičare“, rekao je Bećirović.

„Neiskorišteni potencijali postoje u energetskom sektoru, uslužnom sektoru, know-how, ekološkim projektima ili smanjenju zagađenja (ekologija), namjenskoj proizvodnji i logistici“, dodao je. 

On je rekao da ukoliko Bosna i Hercegovina želi da postigne ekonomski nivo Evropske unije potrebno je infrastrukturu zemalja dovest na taj nivo. Ukoliko BiH želi istinski napredak stope rasta BDP-a moraju iznositi najmanje 5 posto, jer se tako mogu servisirati dugovi i omogućiti razvoj, sve ispod toga ne omogućava razvoj.

„Pri svemu je važna uloga države, koja kreira ambijent i zakonsku regulativu za razvoj biznisa. Uspostavljanjem pravne države osigurava se i sigurnost samog biznisa. Uloga regulatora je izuzetno važna, ali mora biti pravilna“, istakao je Bećirović. Posebno je naznačio ulogu politike u kreiranju poslovnog ambijenta jedne zemlje. Rekao je da „svi dobro znamo šta u ovom regionu znači svaka izgovorena riječ“, odnosno koliko to štete može nanijeti i samoj ekonomiji. 

„Dobro znamo kako se u svjetskim razmjerima odazivaju berze kada je u pitanju retorika lidera ključnih država. Ponekad bi političari puno više uradili za ekonomiju samo kada bi šutjeli“, dodao je Bećirović, napominjući da je jednako važno zaustaviti i iseljavanje mladih ljudi, jer se ni jedna zemlja ne može razvijati bez kvalitetnog kadra. 

Govoreći o razlikama u BiH, Bećirović je rekao da te razlike ne treba potencirati, „jer ako se bude gledalo na taj način, vidjet će se da su svi manjina“. Nijemci su, rekao je, iako najbrojniji u EU ipak su manjina u poređenju sa 500 miliona građana EU. Bosni i Hercegovini su, kaže, otvorena vrata na sva četiri strane svijeta ako to zna iskoristi. Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, važno znati upravljati razlikama u BiH. 

U modernim svjetskim kompanijama sve su više prisutniji multinacionalni timovi koji upravljaju kompanijama, oni su velika prednost ako se zna upravljati svim tim razlikama“, zaključio je Bećirović, prenosi agencija Patria. 

#BiH