Nurko Pobrić je profesor Ustavnog prava na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. Kao čovjek 'iz epicentra', za novinsku agenciju Patria govori o zakonskoj i ustavnoj pozadini posljednjih događanja sa Mostarom i Stocem, pa i o iznenadnoj potrebi za slavljenjem tzv. Herceg-Bosne.

PATRIA: Zašto nemamo izbora u Mostaru? Zašto ih nema ni u Stocu? Postoji li nečija odgovornost za ova kršenja osnovnih ljudskih prava?

POBRIĆ: U Mostaru nema izbora, a razlog je što Parlamentarna skupština BiH nije izvršila izmjene nekih odredbi Izbornog zakona BiH koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.  Općinskih izbora u Stocu „nema još“, prvenstveno iz razloga što CIK nije reagirao i odlučivao na vrijeme i što je, stiče se dojam, bio pod političkim pritiscima. Naravno, i u jednom i u drugom slučaju postoji odgovornost, primarno politička, i to u odnosu na političke stranke koje su „vladajuće“ u Mostaru i Stocu. U odnosu na Mostar, najveća politička odgovornost je na HDZ-u BiH i SDA.

PATRIA: Mogu li Mostarci podnijeti tužbu Ustavnom sudu zbog očigledne diskriminacije? 

POBRIĆ: Pitanje je pravno kompleksno, ali je apelacija, po mome mišljenju moguća, pod pretpostavkom da su iskorištena druga pravna sredstva. Hipotetički, trebao se neki pojedinac, grupa, politička stranka (politički subjekt) kandidirati za lokalne izbore u Mostaru, kandidaturu podnijeti CIK-u, koji bi donio negativnu odluku. Na takvu odluku bi se mogla podnijeti žalba Sudu BiH koji bi žalbu odbio, i tek tada stekli bi se uslovi da se protiv odluke Suda BiH podnese apelacija Ustavnom sudu BiH.

PATRIA: Kako uopšte funkcionira vlast u Stocu ili u Mostaru gdje izbori nisu održani već po drugi put zaredom?

POBRIĆ: U Mostaru vlast funkcionira reducirano (bez Gradskog vijeća), a ta vlast oličena je u 'de facto' gradonačelniku Grada, kome je davno istekao mandat. Moglo bi se reći da je u Mostaru na sceni lokalna autokratija. Naravno, administrativne i upravne poslove obavljaju službenici zaposleni u gradskim službama za upravu. U Stocu je prestao mandat vijećnicima Općinskog vijeća, a vjerovatno i načelniku općine, pa se poslovi iz nadležnosti ovih organa ne mogu obavljati. Ako bi načelnik općine, ukoliko mu je istekao mandat, obavljao neke poslove iz nadležnosti načelnika (koja načelnik općine obavlja na osnovu Ustava, zakona i Statuta općine), u tome slučaju radilo bi se o uzurpaciji vlasti, a moguće i o radnjama sa obilježjem krivičnog djela.

PATRIA: Postoje li ikakve presude Ustavnog suda BIH u slučaju izborne diskriminacije u Mostaru?

POBRIĆ: Postoji odluka Ustavnog suda BiH  i ona se odnosila na diskriminaciju građana u pogledu biračkog prava.

PATRIA: Imamo obilježavanje dana HZHB 18. novembra. U isto vrijeme se tvorcima te paradržave sudi zbog zločina na kojima je napravljena. Recimo, u Francuskoj zasigurno ne bi dobro prošli oni koji bi slavili Petenovu paradržavu u Višiju?     

POBRIĆ: Što se tiče obilježavanja dana Herceg-Bosne, aktere tog obilježavanja upućujem da pročitaju knjigu Cirila Ribičiča „Geneza jedne zablude“.

PATRIA: Koliko drugostepena presuda Prliću i ostalim za udruženi zločinački poduhvat Herceg-Bosne može  uraditi da Bosna i Hercegovina krene sa mrtve tačke i da se odnosi Bošnjaka i Hrvata stabiliziraju?

POBRIĆ: Drugostepena presuda Prliću i drugim, bez obzira kakva će biti, imajući u vidu  dosadašnja iskustva kada su u pitanju presude za ratne zločine, po mom mišljenju, neće doprinijeti posebno stabilizaciji stanja u BiH, odnosno stabilizaciji odnosa Bošnjaka i Hrvata.