Iz Vlade FBiH tvrde da bi novi Zakon o igrama na sreću, koji je Vlada izradila nedavno, donio nove milione KM u federalni budžet.

S druge strane, ekonomski stručnjaci ne misle da je tako. Objašnjavaju da bi se priliv novca od višestrukog oporezivanja igara na sreću - kako su to zamislili iz Vlade - desio trenutačno, ali bi nakon toga prihodi u federalnu kasu od igara na sreću značajno pali. Priređivači igara na sreću u FBiH ne bi mogli izdržati takav zakon. Došlo bi do otpuštanja radnika, a neki priređivači bi morali i zatvoriti poslovnice.

Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dr. Mehmed Jahić, uradio je za potrebe novinske agencije Patria simulaciju predloženog vladinog zakona o igrama na sreću. Zakon koji je izradila Vlada primijenio je na postojeće poslovanje priređivača igara na sreću u Federaciji. Rezultati su poražavajući. Da je kojim slučajem u ovom periodu važio Zakon koji Vlada želi predložiti Parlamentu, priređivači igara na sreću bi poslovali sa gubitkom od oko 14 miliona KM.

Pojednostavljeno, država bi dobila sa jedne, a višestruko izgubila na drugoj strani.

Ostvaruju li kladionice ekstremnu dobit kako se vjeruje?

Ukupne uplate kod svih 13 priređivača igara na sreću na prostoru Federacije za devet mjeseci 2016. iznosile su oko 1.050.000.000 KM.  Ovo su podaci koje su ustupili priređivači igara na sreću iz FBiH.
Ukupni dobici igrača iznosili su oko 900 miliona KM (igrači koji su uplatili 225 miliona ostvarili su dobitke od 900 miliona KM).

Bruto prihod kod svih 13 priređivača igara na sreću u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je oko 150 miliona KM.

Od ovog iznosa, dakle od ovih 150 miliona KM, priređivači igara na sreću plaćaju određene naknade (naknada za RNG klađenje i naknada za uplatu od 5 posto poreza na dobitke iznad 100 KM), pa neto dobit priređivača igara na sreću na koncu iznosi 127.000.000 KM. Iz ove dobiti priređivači dalje plaćaju plaće radnika i doprinose (oko 5.600 radnika zapošljavaju priređivači igara na sreću u FBiH). Ti troškovi iznose oko 74.000.000 KM.

Ostali troškovi poslovanja priređivača igara na sreću (kirije, struja, voda, PDV i sl.) su oko 40.000.000 KM.

Ukupna dobit svih 13 priređivača igara na sreću u FBiH, a prije plaćanja poreza na dobit) iznosi nešto više od 13.000.000 KM.

Kako bi ovaj promet izgledao da Parlament FBiH usvoji Zakon o igrama na sreću kako to predlaže Vlada?

Vlada novim Zakonom o igrama na sreću želi oporezovati sve uplate u kladionice i to sa porezom od pet posto. Dakle, od milijardu i 50 miliona KM uplata koliko ih je ostvareno u prvih devet mjeseci ove godine, Vlada bi na startu uzela pet posto poreza što je oko 52 miliona KM poreza.
Od 900 miliona koliko su dobili igrači, Vlada bi 'odbila' 225 miliona  KM koje su igrači uplatili prilikom klađenja (ovih 225 miliona KM je oporezovano na samom startu sa pet posto) a onda zaračunala porez na preostalu dobit igrača od 675 miliona KM. Porez na ovu dobit bi se obračunavao po skali od 10 do 30 posto, ovisno od visine dobitka.

Treba znati da bi Vlada iz ove sume od 675 miliona KM oporezovala dobitke iznad 10 KM, a dobitke od 0 do 10 KM bi oslobodila poreza.

Nejasan je ovakav stav Vlade obzirom da oko 50 posto od ukupnih dobitaka čine dobici do 10 KM, a dobici iznad 10 KM čine preostalih 50 posto dobitaka.

Gledano za period prvih devet mjeseci 2016., Vlada bi od 676 miliona oslobodila poreza 50 posto dobitaka, ili 338 miliona KM, a ostalih 338 miliona bi oporezovala po skali od 10, 15, 20 i 30 posto poreza.
Ako poštujemo dosadašnju statistiku kladionica - pojedinačnih isplata većih od 2.501 KM nije bilo, pa ni porezi od 15, 20 i 30 posto ne bi imali pretjeranu funkciju.

Pojednostavljeno, Vlada FBiH oporezovala bi sa 10 posto samo 338 miliona KM. Vlada bi na ovaj način prikupila 33 miliona i 800.000 KM. Ovaj porez plaćaju igrači.

Za troškove plaća radnicima priređivačima igara na sreću u prvih devet mjeseci ove godine bilo je potrebno oko 74 miliona KM.

Za ostale troškove poslovanja priređivača igara na sreću (kirije, struja, voda, PDV i sl.) također je potrebno oko 40 miliona KM u prvih devet mjeseci ove godine.

- Saberemo li ukupne prihode priređivača igara na sreću u prvih devet mjeseci ove godine, a onda odbijemo sve njihove troškove i poreze, onako kako je to planirala Vlada FBiH novim Zakonom o igrama na sreću, dobijemo da bi priređivači igara na sreću u prvih devet mjeseci poslovali u minusu oko 14 miliona KM – smatra prof. dr. Mehmed Jahić.

A to stanje bilo bi još i katastrofalnije, smatraju priređivači igara na sreću, uzme li se u obzir da bi novi Vladin zakon zbog poreza na uplate igrače odveo da se klade na internet kladionicama, gdje se porez na uplate ne plaća.

- Jasno je da predloženi Zakon o igrama na sreću u FBiH nije dobar. Priređivači igara na sreću bi u najboljem slučaju morali smanjiti plaće za 20 posto kako bi izašli iz minusa. To znači da bi država dobijala manje novca od poreza na plaće, dobila novi val nezaposlenih i sl.  – smatra profesor Jahić.

Njegov prijedlog je da država priređivače igara na sreću u Federaciji prvo mora rasteretiti duplih oporezivanja, a onda napraviti model od kojeg će koristi imati i država i priređivači.

Na prvom mjestu, smatra profesor, država ne treba naplaćivati porez prilikom uplate. Potrebno je izbaciti i različite stope oporezivanja. Dovoljno je, smatra, uvesti jedinstven porez od deset posto na sve dobitke ostvareni kod svih priređivača igara na sreću .

- Ako bi praksu od deset posto primijenili na sve dobitke iz prvih devet mjeseci 2016. godine, dakle na onih 675.000.000 KM koliko su dobili igrači, država bi ubrala oko 68 miliona KM poreza. Na takvu dobit od poreza treba dodati još oko 29 miliona KM od poreza kojeg plaćaju priređivači igara kao porez na plate radnicima, zatim oko 5,8 miliona KM PDV-a kojeg plaćaju od onih 40 miliona iz ostalih troškova koje su imali u prvih devet mjeseci ove godine, a uz sve tu je i porez na dobit koji su plaća na kraju godine. Po ovom modelu država bi ubrala oko 105 miliona KM poreza. Dakle, ovo je nešto manje nego bi donio model kojeg predlaže Vlada FBiH, ali bi ovakav zakon omogućio da priređivači igara na sreću posluju pozitivno, čak bolje nego i po trenutnom zakonu. Priređivači igara na sreću zadržali bi sve radnike a federalnu kasu bi punili svaki mjesec u kontinuitetu – smatra profesor Jahić.