Međunarodna trgovina egzotičnim životinjama četvrta najveća nezakonita aktivnost na svijetu

Međunarodna i nemeđunarodna nezakonita trgovina divljim životinjama, biljkama i proizvodima dobivenim od njih jedna je od najunosnijih vrsta organiziranog kriminala u svijetu, s godišnjim prometom između osam i 20 milijardi eura.  Ova djelatnost postala je četvrta najveća nezakonita aktivnost na svijetu, nakon krijumčarenja droge, krivotovrenja i trgovine ljudima. Ovo su izvješaji koji se mogu pročitati u više međunarodnih analiza. A, nedavno ih je spominjala i hrvatska europarlamentarka Marijana Petir.
 
Nezakonito krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta otvara put korupciji, vrlo često uključujući transnacionalne mreže organiziranog kriminala, kao što su pranje novca, krijumčarenje droge i oružja te tim mrežama i militantnim pobunjeničkim skupinama služi kao izvor prihoda. Zbog toga, kriminal povezan s divljom florom i faunom postaje ozbiljna prijetnja sigurnosti, političkoj stabilnosti, privredi, izvoru zarade na lokalnom nivou, prirodnim resursima i kulturnom naslijeđu mnogih zemalja te direktno narušava mir i vladavinu prava onemogućavajući održivi svjetski razvoj.
 
Obuhvaćajući desetke miliona primjeraka biljaka i životinja, među njima brojne zaštićene vrste, nezakonita trgovina divljom faunom i florom ima katastrofalan učinak na bioraznolikost jer neke vrste dovodi na rub izumiranja, time ugrožavajući čitave lokalne ekosisteme. Što su vrste rjeđe i ugroženije, to su na tržištu traženije i postižu veću cijenu, bilo da je riječ o živim primjercima, poput rijetkih vrsta kornjača, papiga ili orhideja, ili o luksuznim predmetima, svojevrsnim „statusnim simbolom“ kao što su slonovača, kornjačevina, rog nosoroga ili predmeti izrađeni od kože egzotičnih gmazova. 
 
Primjerice, izrazito rijetke i kritično ugrožene kornjače s Madagaskara, kojih danas ima svega 400-tinjak, na ilegalnom tržištu postižu cijenu i do 25.000 eura po komadu, a rijetke Learove papige iz Brazila mogu koštati vrtoglavih 90.000 eura po primjerku.

Zbog vjerovanja da ima ljekovita svojstva, duž Azije se u tradicionalnoj medicini koristi rog nosoroga, a kilogram na crnom tržištu košta više od kilograma zlata. Slonovača i dalje predstavlja luksuzan proizvod i statusni simbol pa cijena sirove slonovače iznosi i do 5.000 eura po kilogramu, dok rezbareni predmeti koštaju i puno više. Potražnja za ovim proizvodima rezultirala je masovnim krivolovom na te vrste, što je desetkovalo veličine njihovih populacija u prirodi. 

U 2012. godini u krivolovu je ubijeno 22.000 slonova, a tokom prošle godine samo na teritoriju Južnoafričke Republike zbog krivolova je stradalo više od 1.000 nosoroga. Nezakonita trgovina bjelokosti od 2007. više se nego udvostručila, a u odnosu na 1998. triput je veća. Krivolov nosoroga u Južnoj Africi od 2007. do 2013. povećao se za 7.000 posto, zbog čega je ugrožen opstanak te vrste. 

U svojim nastojanjima da spriječi nezakonitu trgovinu divljim životinjama, biljkama i proizvodima dobivenim od njih Evropska unija je nedavno donijela Akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom. 

EU ima važnu ulogu u suzbijanju te trgovine jer je Evropa trenutačno ciljno tržište i centar za nezakonitu trgovinu u tranzitu prema drugim regijama, a isto je tako i regija u kojoj se nabavljaju određene vrste kojima se nezakonito trguje. 

Na posljednjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Evropskog parlamenta prije ljetne pauze, jednoglasno je usvojena Rezolucija o strateškim ciljevima EU-a za 17. sastanak konferencije ugovornih stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) koja će se održati u Johannesburgu u Južnoj Africi u julu.

CITES predstavlja međunarodni pravni okvir kojim se regulira prekogranični promet i trgovina divljim vrstama pri čemu se mora osigurati da međunarodna trgovina divljim životinjama i biljkama ne prijeti opstanku tih vrsta u divljini. Sama Konvencija donesena je 1973. godine i stupila na snagu 1975. godine, a 181 država svijeta članice su sporazuma.
  
Primjerice, u Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za provedbu CITES konvencije, ali i EU uredbi o trgovini divljim vrstama i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama. 
S druge strane, u BiH se trgovina zabranjenim životinjama i biljkama teško kontroliše. Egzotične životinje često se mogu naći u slobodnoj prodaji, na internet oglasima. 

Marijana Petir upozorava da je prema izvještaju o radu Inspekcije zaštite prirode tokom 2015. godine inspekcija u Hrvatskoj zaplijenila 417 primjeraka, dok je 2014. godine zaplijenila 456 primjeraka strogo zaštićenih vrsta. Uglavnom se radilo u kopnenim kornjačama (čančarama) i pticama pjevicama, ali zabrinjava nalaz krzna risa, prepariranih vukova i drugih životinja, piše Patria.