Dr. Đonlagić: Država je morala zaštititi građane, CHF preko BAM završava u eurozoni

Piše: Dr. Dženan Đonlagić

Država je morala donijeti Zakon o konverziji kredita sa valutnom klauzulom u CHF (švicarski franci) u konvertibilne marke i riješiti sudbinu desetinehiljada očajnih korisnika kredita (CHF). Podsjetimo se kratko da danas naši građani imaju problem samo sa jednom poslovnom bankom (Hypo Alpe Adria), jer su druge banke koje su na početku plasmana ovakvog kreditnog proizvoda na vrijeme anticipirali problem i na vrijeme izvršile konverziju kredita. Čak je i Austrijska centralna banka tri mjeseca prije plasmana kredita sa valutnom klauzulom u CHF na bankarskom tržištu BiH najavljivala rast vrijednosti CHF. Nije nevažno kazati i da je svojevremeno i Centralna banka BiH potvrdila da CHF novac nikada nije niti bio u domaćem platnom prometu niti je banka ikada tražila od CBBiH zamjenu CHF u domaću valutu.

Država je bila dužna da zaštiti svoje građane, ali to se nije desilo! Zakazale su i institucije sistema, a prije svega entitetske agencije za bankarstvo. Mnogi korisnici su danas dovedeni na rub egzistencije,  jer zapravo nikada ne znaju kolika će im biti rata kredita kada se probude naredno jutro. Naravno, nije sporno da je to bio obligacioni odnos između banke i klijenta kako nas stalno podsjećaju oni koji „navijaju“ za banku. To jeste bio obligacioni odnos, ali neravnopravnih strana.

Na terenu, kreditne rate su iz mjeseca u mjesec kontinuirano rasle, što je dovelo do rasta i glavnice i kamate. Dakle, na sceni imamo značajne poremećaje u ugovorima o kreditu. Zašto je ovo sada važno? Zbog toga što je ovo odličan primjer narušavanja principa monetarnog nominalizma koji je propisan i u našem zakonu o obligacionim odnosima. Suštinski cilj poštivanja principa monetarnog nominalizma je pravna sigurnost i pravičnost građana (klijenata). Isto tako, ne manje važnim, ovim principom se štiti i povjerenje u domaću valutu. Kada se naruši monetarni nominalizam, vlada je ta koja, zajedno sa zakonodavcem, treba da „uskoči“ i da reguliše takve poremećaje jer, u suprotnom, to neminovno dovodi do socijalne katastrofe.

Palo se na ispitu pravde i pravičnosti, a pobijedio je formalizam. Na kraju, čini mi se da se baš u duhu formalizma ovih dana završava i formalistička trakavica unutar ekonomskog i pravnog sistema Bosne i Hercegovine. Ovo je odlično s aspekta da se ovo pitanje završi formalno u Bosni i Hercegovini i da se otvori novi put. Ovo je ponovo „šamar“ domaćim vlastima! Kako? Nakon presuda Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, izgleda da je pred nama novi pravni slučaj pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Nažalost, građani Bosne i Hercegovine će ponovo pravdu tražiti izvan svoje domovine!