Marijana Petir: Nemoralno je bacati hranu kada toliki ljudi gladuju

Evropska komisija je predstavila novi revidirani Paket o kružnoj privredi, o čemu je na svojoj plenarnoj sjednici održanoj ove sedmice u Briselu raspravljao i Evropski parlament, piše bh. novinska agencija Patria.

Hrvatska zastupnica Marijana Petir više je puta u svojim raspravama podržala koncept kružne privrede ističući moguće pozitivne učinke njegove provedbe na okoliš i privredu.

- Cilj ovog Paketa je osigurati privrednu dobit, dobit za okoliš, ali i društvenu dobit. To je značajan korak kojim Evropa kreće od linearnog prema kružnoj privredu koja je održivija. Njegov koncept, akcijski plan i pripadajuće mjere treba podržati i nastojati ih u što većoj mjeri i što prije učiniti stvarnima - založila se Petir te naglasila kako način ostvarenja programa kako ga je predložila Komisija može pomoći pokretanju evropske privrde koje će manje ovisiti o uvozu sirovina.

Zastupnica Marijana Petir posebno je pozdravila mjere usmjerene na učinkovitije korištenje sirovina u sektoru poljoprivrede uključujući zaštitu voda i povećanje održivosti proizvodnje hrane.

- Bacanje hrane treba suzbiti jer je nemoralno bacati hranu kada toliki ljudi gladuju. Stoga nam trebaju promijene u lancu vrijednosti, od dizajna proizvoda do novih poslovnih i tržišnih modela, od novih načina pretvaranja otpada u resurs do novih načina ponašanja potrošača. To podrazumijeva potpune promijene sistema i inovacije, ne samo u tehnologijama, već i u organizaciji, društvu, metodama financiranja i politikama. Potrebno je pri tom reducirati administrativna opterećenja za porodična poljoprivredne firme te mala i srednja preduzeća - dodala je Petir.

Ključne mjere koje su donesene ili koje će se provesti tokom mandata aktualne Komisije usmjerene su na izdvajanje sredstava u iznosu od više od 650 miliona eura iz Obzora 2020. i 5,5 milijardi eura iz strukturnih fondova.

Također se predviđa i donošenje mjera za smanjenje rasipanja hrane kojima će se ono upola smanjiti do 2030. godine. Predviđeno je i nekoliko normativnih mjera, poput izrada normi kvalitete za sekundarne sirovine, ali i donošenje mjera o planu rada za ekološki dizajn za razdoblje 2015. – 2017. kojima se promoviše energetska učinkovitost, trajnost te mogućnosti popravka i recikliranja proizvoda.

U sektoru poljoprivrede predviđa se donošenje revidirane Uredbe o gnojivima s ciljem olakšavanja priznavanja organskih gnojiva i gnojiva od otpada na jedinstvenom tržištu te podržavanja uloge bioloških hranjivih tvari.

U sektoru hemijske i industrije plastike priprema se strategija o plastičnim masama u kružnoj privredi kojom bi se obuhvatila pitanja recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari u plastičnim masama te doprinijelo znatnom smanjenjenju morskog otpada.

Nezaobilazno je i donošenje niza mjera o ponovnoj uporabi vode, uključujući zakonodavni prijedlog o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu otpadnih voda.

Također u sklopu revizije prijedloga akata povezanih s paketom mjera za upravljanje otpadom u okviru Paketa o kružnoj privredi zadano je više ključnih elemenata poput određivanja zajedničkog cilja EU-a za recikliranje 65 % komunalnog otpada, za recikliranje 75 % ambalažnog otpada te za smanjenje odlaganja otpada na najviše 10 % svog otpada do 2030. godine.

Važno je spomenuti kako se planira uvesti zabrana odlaganja otpada koji je odvojen pri prikupljanju, promovisati privredne instrumente za odvraćanje od odlaganja, pojednostaviti i poboljšati definicije i usklađivanje metoda za izračun stopa recikliranja diljem EU-a.

Uvest će se konkretne mjera za promovisanje upotrebe i poticanje industrijske simbioze pretvaranjem nusproizvoda jednog industrijskog sektora u sirovinu drugog te će se uvesti privredni poticaji za proizvođače kako bi na tržište stavljali ekološki prihvatljivije proizvode i podržali programe upotrebe i recikliranja (npr. za ambalažu, baterije, električnu i elektroničku opremu, vozila).

Predloženim će se mjerama, kao što je određivanje ciljeva recikliranja, zatvoriti krug životnog ciklusa proizvoda te tako pridonijeti i zaštiti okoliša i privrede. Provedbom zadanih ciljeva i Akcijskoga plana izvući će se najveća moguća korist unutar svakog pojedinog ciklusa proizvoda uštedom i kruženjem sirovina, povećanjem dugotrajnosti proizvoda te rješavanjem problema upravljanjem otpadom što će u konačnici povećati uštedu energije, smanjiti emisije stakleničkih plinova i učiniti privredu Unije manje ovisnim o uvozu, piše NAP.