U Predsjedništvu BiH održan prijem povodom Dana nezavisnosti

SARAJEVO, (Patria) - U zgradi Predsjedništva BiH održan je prijem povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, vjerskog, sportskog i kulturnog života, kao i predstavnici međunarodne zajednice.

Prijemu su prisustvovali Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i član Predsjedništva Bakir Izetbegović, dok ni ove godine nije prisustvovao treći član Predsjedništva Mladen Ivanić.

Predsjedavajući Dragan Čović u čestitao je Dan nezavisnosti prisutnim zvanicama, kao i svim građanima BiH.

Dragan Čović je u svom govoru istakao kako je BiH zemlja tri konstitutivna naroda i da je potrebno raditi na uvažavanju te činjenice.

Još jednom je istakao kako legitimnost političkih predstavnika, te ponovio kako jedan narod ne bi trebao drugom birati predstavnike.

Obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića na prijemu u povodu Dana nezavisnosti BiH, Sarajevo, 1. marta 2018. godine

Uvažene dame i gospodo, poštovani gosti, dragi prijatelji! Želim vam srdačnu dobrodošlicu u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Dan nezavisnosti koji danas obilježavamo izraz je neutažive želje za slobodom i jednakošću naroda i građana BiH koja je snažno inkorporirana u naš ustav i ispoljena kroz njegova načela. Nezavisnost koju slavimo nije i ne može biti svrha samoj sebi, već sredstvo koje svim narodima i građanima BiH omogućava život unutar demokratskog sistema koji štiti njihova temeljna prava i slobode. Sam čin izjašnjenja o nezavisnosti je predodredio BiH kao državu ravnopravnih naroda i jednakih građana, a na nama je da se pobrinemo da budemo vjerni tim vrijednostima.

Iste vrijednosti baštini i naš ustav kroz svoje veoma jasne odrednice o višenacionalnom karakteru Bosne i Hercegovine, te snažne garancije očuvanja identiteta i političkog subjektiviteta svakog od bh. konstitutivnih naroda. Druga važna odrednica je činjenica da su konstitutivni narodi po zadnjem popisu stanovništva (oko 96 %) ostali izrazito dominantni u ukupnoj strukturi stanovništva zemlje. Shodno tome, oni su tvorbeni i na ustavnom i na društvenom nivou, pa je BiH, kao suverena i nezavisna država sa svojim specifičnim uređenjem,  dominantno izraz njihove volje, a time i svaka vlast kojoj narodi i građani ukažu svoje povjerenje na demokratskim izborima.

Novi izborni zakon mora biti usklađen s osnovnim načelom demokratije po kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu. Budući da je Ustav BiH svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“,  proizlazi da je suvereno pravo svakog od tri konstitutivna naroda da slobodno bira svoje političke predstavnike u tijela vlasti namijenjena kolektivnom zastupanju (logikom stvari, to su onda Predsjedništvo, domovi i vijeća naroda, ali i tijela na svim drugim nivoima gdje je potrebno zaštititi načelo konstitutivnosti i osigurati ravnopravnost).

Kako je jasno navedeno u odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić: veza između onih koje predstavljaju i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim nivoima je zapravo ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice, pa stoga samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

Ukoliko dozvolimo situaciju u kojoj jedan narod ne može izabrati predstavnike koji će predstavljati njegovu volju u institucijama države i relevantnim procesima odlučivanja, onda taj narod nije konstitutivan ni ravnopravan, a u konačnici ni slobodan. Stoga je takvo stanje neustavno i nezakonito, a u više navrata do sada smo se u političkoj praksi imali priliku uvjeriti u njegove razorne posljedice. Svaki put kada je grubo narušeno načelo legitimnog predstavljanja, do sada u pravilu na štetu hrvatskog naroda, to nas je udaljilo jedne od drugih, omalovažilo naše ustavne vrijednosti, ugrozilo autoritet institucija BiH i njenu državnost.

Potpuno je jasno da bez ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda nema ambijenta povjerenja, pomirenja i zajedništva. Bez toga je teško zamisliti zdravo društvo harmonizirano s evropskim vrijednostima, u kojem se do kraja poštuju jednakost i sloboda različitosti u svim njenim pojavnim oblicima. Zato je važno da naše razlike prihvatimo kao naše bogatstvo i čvrst temelj na kojem možemo graditi naše zajedništvo.

Dame i gospodo,

U ovom trenutku izmjene Izbornog zakona su pitanje svih pitanja, posebno jer su odluke Suda u Strasbourgu, ali i odluke Ustavnog suda BiH, usko povezane s problematikom zaštite ljudskih prava, osnovnih sloboda i, osobito, prava manjinskih zajednica na sudjelovanje u političkom životu. U kratkom razdoblju koje je ispred nas moramo postići rješenja koja neće biti u suprotnosti s relevantnim odlukama i u kojima će se naći odgovarajuća rješenja u pogledu izbora članova Predsjedništva, delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, te delegata državnog Doma naroda.

Sva ta pitanja se moraju riješiti u interesu budućnosti ove zemlje, svih njenih naroda i građana. Moramo biti odlučni u izgradnji održivog mira koji podrazumijeva prestanak dnevnopolitičkih obračuna i sukobljavanja. To zahtijeva jedan posve drugačiji pristup u odnosu na sve ono što smo do sada imali. Neophodan je zaokret, a potom iskorak u pravcu postizanja sveobuhvatnog dogovora – konsenzusa o ključnim spornim pitanjima. Potreban nam je plebiscit o zajedničkoj budućnosti.

Odgovornost političara za pomirenje je izrazito velika. Zajedničkim snagama moramo se boriti i izboriti protiv govora mržnje, populizma i krajnje neodgovorne političke retorike koja ne doprinosi pomirenju. Međutim, iako je najveća odgovornost na političarima, dio leži i na civilnom društvu, ali i medijima koji mnogo odgovornije moraju djelovati nego do sada, uz punu svijest o tome da svi narodi u BiH još uvijek nose teške ožiljke čije zarastanje moramo potpomoći zajedničkim snagama.

Put pomirenja i izgradnje prosperitetnog društva u skladu s evropskim vrijednostima neće biti lagan. U tome su nam potrebne brojne preobrazbe, a ključne su one kojе se tiču nas samih, naše političke kulture, uzajamnih odnosa, ali i odnosa prema zajedničkoj državi i njenom ustavu. Umjesto konstantnog propitivanja, sporenja i zabrinjavajućeg ustavnog skepticizma koji je uzeo maha u javnom društveno-političkom životu BiH, moramo zajedno stati iza načela ustavnosti i afirmirati ih na jedinstvenim temeljima.

Sve ovo naglašavam uz puno uvjerenje da bez poštivanja ustavnog okvira i njegove afirmacije na temeljima natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti, imperativa ravnopravnosti naroda i jednakosti svih građana BiH, nije moguće napraviti iskorak koji svi narodi i građani BiH istinski priželjkuju.

Jučer je bio veliki dan za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Historijski dan, kada je BiH, uz puni konsenzus svih političkih aktera u BiH, usudim se odgovorno reći, i uz puni konsenzus svih svojih naroda i građana, napravila značajan korak naprijed prema evropskoj porodici i evropskim vrijednostima, gdje, duboko sam uvjeren, pripadamo. Postoji realna šansa da još ove godine dobijemo status kandidata i da do 2025. godine budemo punopravna članica EU.

Do nas je!

Dragi prijatelji,

Završit ću svoje obraćanje molbom svima vama. Iskoristimo ovaj pozitivan trenutak, spustimo lične sujete i nezadovoljstva. Bosna i Hercegovina je domovina sviju nas!

Sretan vam Dan nezavisnosti.

Svako dobro i živjeli!