Na današnji dan počela jedna od najdužih opsada u historiji modernog ratovanja

(Patria) - Opsada Sarajeva počela je zauzimanjem Međunarodnog aerodroma od strane Jugoslovenske narodne armije (JNA) u noći sa 4. na 5. april 1992. godine, a završila 29. februara 1996. godine.

Bila je to skoro četverogodišnja blokada glavnog grada, nazvana "Sarajevska opsada", sa 1.425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja, piše Historija.ba.

Nakon "berlinskog zračnog mosta", ovo je bio "najduži" zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva.

Za vrijeme njegovog "trajanja", na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo više od deset hiljada aviona, koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje.

Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH. Ali, ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji.

Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uslovima, na sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu. Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo vazdušnim putem.

Za vrijeme opsade prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo, a ovaj grad ima i specifičan rekord. Naime, radi se o rekordu od 3.777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu.

Desilo se to 22. jula 1993. godine. Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti.

Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice. U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Rs. Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine.

Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale, kada su u februaru 1994. godine granate ispaljene sa četničkih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele živote 68 građana glavnog grada BiH.

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva su Suada Dilberović i Olga Sučić. Ubijene su 5. aprila na Varbanja mostu, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine BiH ispred koje su se odvijale demonstracije za mir, na kojima su građani Sarajeva tražili od agresorskih snaga da uklone barikade i da se povuku.

Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 11.541 ljudi, među njima 1.601 dijete, a oko 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.