SAČUVAJTE ZDRAVLJE Preventivne mjere u slučajevima ekstremno visokih temperatura

(Patria) - Izrazito visoke temperature zraka mogu imati negativne posljedice po zdravlje ljudi. Kako bi se u takvim uslovima što bolje zaštitilo zdravlje iz Zavoda za javno zdravstvo KS objavili su mjere i preporuke stanovništvu:

- Da se izbjegava napor u najtoplijem periodu dana (od 11h do 16h), ali i izlazak bez potrebe;
- Da se vrijeme provodi u izračenim i hladnijim prostorima (stan, kuća, poslovni prostori, itd.) u periodima trajanja visokih temperatura;
- Da se izlazi samo u krajnjoj nuždi uz nošenje adekvatne odjeće (pamučne tkanine svijetlih boja, pokrivala za glavu);
- Da se osobama koje po prirodi posla rad obavljaju na otvorenom, obezbijede svi uslovi za siguran rad (dvokratno radno vrijeme, lična zaštitna oprema, veća količina tečnosti);
- Da se unosi veća količina tečnosti (najbolje je uzimati vodu i mineralnu vodu). Alkohol i kofein ne spadaju u kategoriju tečnosti koja se preporučuje, štaviše, treba ih izbjegavati;
- Da se ishrana prilagodi vremenskim uslovima i da se izbjegava masna, pržena i generalno, teška hrana;
- Da se prilikom boravka u klimatiziranom području, prije izlaska vani, postepeno prilagodi temperatura prostora;
- Da se redovno prate izvještaji dežurnog hidrometeorologa o vremenskoj prognozi i da se na osnovu toga planiraju aktivnosti na otvorenom;

Kod izlaganja vrlo visokim temperaturama, a u proporciji sa trajanjem izloženosti organizma moguća je dehidracija i pregrijavanje organizma, što najčešće dovodi do iscrpljenosti, međutim, može imati i ozbiljnije posljedice po ljudsko zdravlje.

Ljudski organizam posjeduje zaštitni mehanizam protiv štetnih vremenskih uslova i pokušava se prilagoditi tim prilikama. Potrebno je znati da taj zaštitni mehanizam ima svoje granice i da će u nekom trenutku popustiti ako se ne poduzmu preporučene mjere. Također, ni kod svih ljudi kapacitet zaštitnog mehanizma nije isti tako da postoje kategorije stanovništva koje su osjetljivije na ekstremne vremenske uslove. To su najčešće starije osobe, bebe i djeca, hronični bolesnici koji ne uzimaju pravilno i pravovremeno svoju terapiju, osobe koje već imaju povišenu tjelesnu temperaturu zbog upale ili nekog drugog razloga, osobe uživaoci opojnih droga i alkohola, pretile osobe, osobe koje imaju problema sa kretanjem, osobe koje obavljaju fizičku aktivnost na otvorenom (fizički radnici, sportisti…). Prvi znak da je organizam već blago dehidrirao je žeđ. Stoga, u ljetnom periodu potrebno je unositi veće količine vode u vremenskim razmacima kako bi se održala normalna funkcija organizma, čak iako se ne žeđ ne osjeća.

Kad se obratiti ljekaru?

Poželjno je pratiti stanje svog organizma. Toplotni udar se javlja ako se pravilno ne reaguje na pojavu iscrpljenosti, ali se isto tako može pojaviti i iznenada, bez prethodnog upozorenja.

Simptomi na koje posebno treba obratiti pažnju su sljedeći: slabost i malaksalost, glavobolja, vrtoglavica, konfuzija i dezorijentacija, agresivnost, mučnina i povraćanje, slabost, grčevi, povišena tjelesna temperatura, osjećaj “lupanja” srca, ali i na druge neuobičajene znakove.

U slučaju pojave jednog ili više navedenih simptoma potrebno je odmah reagovati i skloniti se na mjesto sa ugodnom temperaturom, te unijeti dosta vode. Ako je moguće, istuširati se mlakom vodom i osvježiti spužvom natopljenom u hladnoj vodi. U slučaju da se ovi simptomi ne povuku nakon nekoliko sati ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti pomoć ljekara.

Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene u organizmu i ostaviti ozbiljne posljedice po zdravlje.

Pomoć drugima

Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom trajanja toplotnog vala. Starije osobe koje žive same treba redovno posjećivati.

U slučaju da ste se zatekli na mjestu na kojem se nalazi osoba koja pokazuje simptome toplotnog udara potrebno je da pozovete hitnu pomoć. Dok čekate hitnu pomoć premjestite osobu na hladnije mjesto. Rashladiti je otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili ako je moguće umotati je u vlažne čaršafe. Ako je pri svijesti, dati joj vode ili razblaženog voćnog soka. Ne davati joj nikakve lijekove. Prilikom dolaska vozila hitne pomoći ostanite na mjestu kako bi ljekari dobili što više informacija o stanju pacijenta.

Šta se još može učiniti?

Naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgoditi za svježiji dio dana, rano jutro ili naveče.

Ako se već mora izlaziti, treba se kretati u hladu, nositi šešir ili kačket i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te nositi sa sobom vodu za piće.

Osvježiti se često tokom dana.

Posjećivati planine u okolini i koristiti bazenska kupališta za osvježenje.

Zamračiti prostorije u stanu i na radnom mjestu koje su okrenute prema suncu. Otvarati prozore tek kad vanjska temperatura opadne; noću i rano ujutru.

Tuširati se mlakom vodom, te nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.

Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.

Jesti što više salate od voća i povrća.

Prije ulaska u automobil koji je dugo stajao izložen visokim temperaturama, otvoriti sva vrata i sačekati nekoliko trenutaka.

Prilikom izlaska iz automobila ne ostavljajte djecu i ljubimce ni kod kratkotrajnog odsustva.