Radnici, poslodavci i sindikati čekaju odluke Vlade FBiH: Do kraja godine utvrditi najnižu plaću i objaviti Uredbu o pomoći

Piše: Amra Vrabac

Vlada FBiH je na sjednici 11. decembra usvojila Uredbu o isplati pomoći usljed uvećanih troškova života. I to je činjenica o kojoj je federalni premijer Nermin Nikšić svojim dopisom i potpisom od 11. decembra obavijestio predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića obrazlažući zašto povlači Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak koji je trebao biti na sjednici 12. decembra.

No, Vlada FBiH o ovoj Uredbi nije obavijestila javnost. Sadržaj Uredbe o kojoj nisu bili upoznati ni sindikati, ni Udruženje poslodavaca FBiH, pa ni sami ministri prije sjednice Vlade FBiH, objavljen je u jednom mediju 12. decembra, a što je izazvalo različite reakcije i poslodavaca i radnika, ali i Vlade FBiH koja je odmah Uredbu proglasila povjerljivom (tajnom).

Dopis premijera Nikšića

Za Patriju je potvrđeno da Uredbu nije predložio nijedan ministar, iako bi zbog samog sadržaja uredbe bilo logično da su je predložili ministar finansija ili ministar rada i socijalne politike. No, uredba je stigla iz ureda premijera Nikšića koju su pripremali njegovi saradnici.

Sadržaj Uredbe otvorio je i pitanje visine najniže plaće koju Vlada FBiH utvrđuje krajem godine za narednu. Stoga je još čudnije da je donesena Uredba koja se direktno veže za najnižu (minimalnu) plaću i obaveze poslodavaca, a da nije utvrđen iznos najniže plaće za 2025. godinu. Na osnovu objavljenog sadržaja Uredbe finansijski stručnjaci, poslodavci, ali i radnici, pa i novinari računali su koliko bi radnici trebali dobiti novca od poslodavca mimo redovne plaće od Vladinih zamišljenih 1.200 KM primanja.

S obzirom da su se suočili sa pitanjima na koja očito nisu imali spreman odgovor, Vlada FBiH je odlukom da Uredbu proglasi povjerljivom otvorila sumnju da nisu pažljivo razmotrili sve aspekte niti obavili potrebne konsultacije pa su zato oštre reakcije poslodavaca koji spominju čak i veliki broj otkaza zbog dodatnih finansijskih opterećenja i kratkog roka za pripremu.

Nikšić je pokušavajući smanjiti već učinjenu štetu na Face TV 14. decembra izbjegavao reći da su uredbu usvojili, već je govorio o „pripremljenoj uredbi“. I tada je priznao da postoje problemi s poslodavcima te će napraviti dodatne konsultacije.

No, i dalje je problematično što je Vlada Uredbu označila povjerljivom i sve dok se ne skine oznaka ne može se objaviti u Službenom listu i ne može stupiti na snagu.

„Uredbe sa zakonskom snagom, uredbe i odluke objavljuju se u "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", precizirano je Zakonom o Vladi FBiH.

Mišljenje o Uredbi, navodno, nije dao ni Ured za zakonodavstvo, pa je jedini izlaz bio sakriti je dok se ne utvrde svi detalji oko najniže plaće i obaveznog dijela koji će poslodavci morati davati da bi radnici imali primanja od 1.200 KM.

Iz Saveza samostalnih sindikata istakli su da podržavaju Uredbu kao privremeno rješenje, dok glavni zahtjev ostaje što skorije usvajanje zakona o minimalnoj plaći. Uredba bi se trebala primjenjivati tokom 2025. godine ili dok se ne usvoji set fiskalnih zakona.

Poslodavci, s druge strane, nisu krili razočarenje i uputili su kritike Vladi FBiH koja nije ušla u socijalni dijalog već je donijela jednostranu odluku.

"Predložili smo nekoliko rješenja koja su na tragu da se omogući isplata dijela neoporezivih naknada, da to bude varijabilno 450 KM, u smislu različitih iznosa radnicima kako bi bilo motivirajuće, a da svaka grana posebno kroz kolektivno pregovaranje dogovori minimalni obvezujući iznos jer sve grane nisu u istoj poziciji da isplate", rekao je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.

Kolika je panika nastala u Vladi nakon usvajanje tajanstvene uredbe, pokazuje i prijetnja ministra MUP FBiH Rame Isaka koji je javno prijetio ako otkrije ko je medijima poslao Uredbu da će biti podnesena krivična prijava.

Umjesto da je Vlada FBiH provela javne konsultacije u vezi Uredbe, konsultirala finansijske stručnjake, poslodavce, sindikate kao predstavnike radnika, pa u konačnici i medije kako bi se došlo do najboljeg rješenja, Vlada se odlučila na potpuno suprotni scenario.

Vlada FBiH ima još malo vremena da donese odluku o najnižoj plaći za 2025. godinu, ali i obznani konačno Uredbu o isplati pomoći usljed povećanih troškova života kako bi poslodavci donijeli potrebne odluke, ali i pristupili izmjenama ugovora o radu.

Iako se špekulisalo da bi najniža plaća mogla iznositi 700 KM, za sada nema potvrde da će to biti i usvojeno. Ono o čemu bi Vlada FBiH posebno trebala povesti računa jeste da Uredbom odredi i minimum iznosa toplog obroka po danu. Topli obrok iznosi 1 posto

od prosječne isplaćene plaće u FBiH po danu. Taj iznos trenutno je 13,69 KM jer je prosječna neto isplaćena plaća 1.300 KM.

No, većina poslodavaca, a posebno u privatnom sektoru isplaćuje 8 KM toplog obroka jer je prije nekoliko godina taj iznos bio neoporeziv, a prosječna plaća iznosila 800 KM.

Da ne bi radnici ovisili isključivo o volji poslodavca, Vlada bi mogla donijeti odluku o nekom obaveznom iznosu toplog obroka za radnike čime bi im povećali i ukupna primanja, a da to bude neki srednji iznos između 8 i 13 KM.

Poslodavci već navode da bi na eventualni iznos od 700 KM najniže plaće, umjesto dosadašnjih 619 KM, plaćali i veće doprinose.

Vlada FBiH nema puno vremena za donošenje potrebnih odluka. Naredne sedmice su božićni praznici, a odluke moraju biti donesene prije 31. decembra.