(Patria) - Pravilnik o evidentiranju neprihvatljivih oblika ponašanja učenika u osnovnim i srednjim školama koji je izradilo Ministarstvo za odgoj i obrazovanje na čelu sa ministricom Naidom Hota-Muminović (NIP) još uvijek izaziva kontroverze, a brojne škole još ne postupaju po istom s obzirom da se stalno nešto mijenja. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH naložila je Ministarstvu da povuče ovaj pravilnik, ali ministrica ne želi postupiti po tom nalogu. Iz Ministarstva su se naknadno obratili školama da se od roditelja traži saglasnost za prikupljanje podataka o djeci, te dostavili obrazac izjave koju bi djeca trebala pisati a kada se počne primjenjivati sporni Pravilnik.
Iz Vijeća roditelja KS su se također oglasili o spornom Pravilniku, te predstavnici Vijeća roditelja nisu učestvovali u njegovoj izradi niti su znali šta se sve navodi kao "sporno ponašanje". Među tim oblicima ponašanje je učestalo mokrenje, odlazak u toalet, bolovi u stomaku, promjene na društvenim mrežama, bojažljivost, agresivnost...
Brojni nastavnici ogorčeni su ovim pravilnikom i smatraju da nisu kompetentni ocjenjivati ponašanje kod djece, a koje se prema Pravilniku smatra neprihvatljivim.
Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH odgovorili su Patriju da nisu bili uključeni u izradu Pravilnika te da nemaju saznanja o ovom podzakonskom propisu.
"Iako nemamo saznanja o istaknutoj problematici, Ombudsmeni koriste priliku da istaknu da uvijek, kroz svoje predmete i preporuke, analize, izvještaje ukazuju na neophodnost uključivanja svih relevantnih aktera u procesu donošenja zakona i podzakonskih propisa u oblasti obrazovanja, od strane struke preko roditelja djece i same djece, polazeći od participacije djece u obrazovanju i donošenju odluka koja ih se tiču.
Kao institucija koja se bavi zaštitom prava djeteta zagovaramo pravo djeteta da slobodno izrazi svoje poglede, da traži, prima i saopštava informacije i ideje svih vrsta na razne načine bez obzira na granice, da izrazi sopstveno mišljenje i pravo da se mišljenje djeteta uzme u obzir u svim stvarima i postupcima koji ga se neposredno tiču (član 12. i 13. UN Konvencije o pravima djeteta – izražavanje mišljenja i sloboda izražavanja). Ova prava i slobode podrazumijevaju da nadležni organi i odrasle osobe – uključujući i roditelje, imaju obavezu da saslušaju dijete, razgovaraju sa djetetom i da u svakoj pojedinačnoj situaciji razmotre mišljenje djeteta i potom odluče cijeneći sve činjenice i okolnosti u konkretnom slučaju. Djeci se mora omogućiti participacija (učešće) u rješavanju svih pitanja koja utiču na njihov život i omogućiti sloboda izražavanja mišljenja, koja se treba ozbiljno razmotriti", navode iz Institucije ombudsmana.
Ombudsmani u svom radu nadležnima ukazuju na problem donošenja propisa po hitnom postupku, bez širih konsultacija, što bi trebalo predstavljati izuzetke i to samo kada postoji neodložna potreba da se zakon donese, a isto vrijedi i za podzakonske propise.
"Pored istaknutih prava djeteta o kojima se mora voditi računa, posebna pažnja se mora posvetiti i zaštiti osobnih podataka djece", navode ombudsmani.
Ombudsmani su precizirali odgovor u kontekstu da se radi o "neprihvatljivim oblicima ponašanja djece - učenika".
"Ombudsmani žele naglasiti i pozvati na obzir, jer svako dijete ima pravo na zaštitu svih prava i sloboda, uz poštovanje svih ljudskih prava i vrijednosti, poštujući njegovu osobnost, tjelesni i psihički integritet i uvažavajući njegova moralna, kulturna i religijska ubjeđenja itd. Postupajući po pojedinačnim žalbama, Ombudsmani zagovaraju postavljanja jasnih pravila ponašanja, metode utvrđivanja odgovornosti, kao i konsekvence za takva postupanja u školama, sa napomenom da se veza između učenika i škole treba graditi na međusobnom poštivanju i uvažavanju ličnosti i dostojanstva svakog učenika kao jedinke.
Škole moraju prihvatiti da je svaki učenik jedinstvena osoba kojoj je potreban drugačiji i prilagođeniji pristup prilikom rješavanja određenih situacija. U literaturi često vladaju konfliktna mišljenja da li je i kada potrebno uključiti roditelje u postupak konfliktnih situacija. S jedne strane, involviranje roditelja se gleda kao nemoć
škole da sama, u komunikaciji s učenikom riješi problem, a s druge strane se smatra poželjnim odgojnom mjerom, gdje se zajedničkim naporima, kroz zajedničke razgovor, pokušava dokučiti srž problema i dati eventualni odgovori na nastalu situaciju. Škola prilikom provođenja svojih pravila svakako treba zadržati autoritet kako bi zadržala disciplinu, ali taj autoritet ni u kojem slučaju ne znači samovoljno odlučivanje bez utvrđivanja svih relevantnih činjenica", navode ombudsmani.
Nakon što je u martu na telefonskoj sjednici ministrica Vladi KS predložila Pedagoške standarde koji su usvojeni, a bez prihvatanja sugestija Sindikata koji je želio organizirati i proteste 14. maja, uz pomoć MUP KS ministrica Hota-Muminović izdejstvovala je zabranu protesta. U Sarajevo su tada stigli svi čelnici i predstavnici sindakata iz regije i Turske koji su dali punu podršku Sindikatu odgoja i osnovnog obrazovanja KS.
