(Patria) - Zbog ukupne geopolitičke situacije vrlo je teško prognozirati šta će se dešavati u svijetu, pa samim tim i u Bosni i Hercegovini kada je riječ o ekonomskim kretanjima u godini pred nama.
Prošla godina zbog ruske agresije na Ukrajinu donijela je poremećaj na tržištu energenata, hrane, zbog čega je rasla inflacija i ukupni troškovi života.
Iako ekonomisti smatraju da bi ova godina mogla donijeti recesiju ona ne bi trebala dugo trajati. U tom slučaju došlo bi do pada cijena proizvoda i usluga što bi donekle rasteretilo građane u ionako teškom vremenu.
Tako su od novembra u KS uvećani računi za grijanje, a sve se više spominje i povećanje cijene električne energije.
Kada je riječ o cijenama hrane, još uvijek nema pada, pa se poskupljenja još uvijek osjete. Značajno su poskupile osnovne životne namirnice kao što su brašno i ulje. No, nakon talasa poskupljenja došlo je do pada cijene ulja. Poskupili su i kafa, šećer, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb i peciva, voće, ali i higijenski proizvodi. Vrlo je teško izabrati namirnicu za koju bismo mogli reći da je na nivou iz 2021. godine.
Novogodišnja kupovina sigurno je bila skromnija za veliki broj građana. Već odavno se voće i povrće ne kupuju na kilogram već na komad. Štedi se na mesu koje je također enormno poskupilo.
Još uvijek je teško prognozirati ekonomska kretanja, ali će sve zavisiti od rata u Ukrajini ali i tržišta energenata. Nakon pandemije Covid-19 koja je izazvalo tektonske poremećaje još 2020. godine, tržište se još nikada nije oporavilo.
Formiranje cijena zavisit će i od kretanja cijene nafte i naftnih derivata. Do nešto značajnijeg pojeftinjenja došlo je u decembru, a prije toga su bile rekordne cijene za litru goriva kada je riječ o BiH.
Banke su već podigle kamate, a građani koji nemaju dovoljno prihoda zadužuju se da bi premostili troškove.
BiH je u procesu formiranja nove vlasti, a jasan ekonomski plan ne postoji. Potrebne reforme koje se odnose na poreze i doprinose još nisu započele, a time bi se rasteretila privreda koja bi mogla novac usmjeriti na povećanje plaća. Veće plaće, veća potrošnja. Država bi svakako bila na dobitku sa prihodima od PDV-a.
Model socijalnih davanja u jednom trenutku neće imati efekta. Novac bi se trebao usmjeravati u proizvodnju i nove vrijednosti.
Dobra vijest je da je penzioni fond stabilan, ali zbog održavanja stabilnosti potrebno je da raste broj zaposlenih jer će evidentno rasti i broj penzionera.