Članek

Kukuruzoviću nagrada za doprinos Sajmu šljive u Gradačcu, nagrađeni i najbolji pčelari

Ja sam danas vrlo emotivan, puno mi je srce i uzbuđen sam, da me je neko tada pitao da ću ovo doživiti, ja ne bih vjerovao.

SARAJEVO, (Patria) - Kao i svake godine od 1969., u Gradačcu se održava međunarodni sajam poljoprivrede, Sajam šljive. Ove godine Turistička zajednica grada Gradačca u znak zahvalnosti za razvijanje ideje, ali i afirmaciju Sajma šljive i zaštite autohtonih voćnih sorti uručila je prigodna priznanja. 

Jednom od idejnih tvoraca Sajma šljive, Hazimu Kukuruzoviću, na otvaranju 49. sajamske manifestacije u Gradačcu uručena je nagrada za doprinos i afirmaciju Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajam šljive. 

- Ja sam danas vrlo emotivan, puno mi je srce i uzbuđen sam, da me je neko tada pitao da ću ovo doživiti, ja ne bih vjerovao. Sretan sam što sam danas živ i što je ovaj sajam doživio tolike godine. Ja sam dijete iz ratarsko-voćarske porodice i šljiva je moja škola, šljivu  prodamo i onda kupujemo namirnice za život. Moji roditelji su me sa šljivom poslali na fakultet. Ja sam tamo zahvaljujući šljivi i ona je moja obaveza, ja njome vratio dug ovim
sajmom, kaže Hazim Kukuruzović.

Ovaj 81-godišnji bivši inžinjer, sportista rukometaš, rekreativni trkač i planinar bio je jedan od osam idejnih tvoraca sajma u Gradačcu. Osim njega to su Vaso Stojčević, Pavle Tišma, Sadik Šehić, Đorđe Mitrović, Nikola Slavuljica, Momčilo Kojić i Dragan Popović. Te 1967. i 68. godine, Hazim Kukuruzović i grupa prijatelja provodila je vrijeme razgovarajući o tome kako grad treba oživjeti i dati mu neko novu priču. Uz šalu i neformalni razgovor o svemu i svačemu, spontano se prešlo na temu kulture, uz zajedničku konstataciju kako se tih dana u Gradačcu ništa nije dešavalo, te da vlada prava ljetna monotonija.

Razgovor je nastavljen u smislu kako bi trebalo nešto organizovati i oživjeti malu čaršiju. Obzirom da je nekoliko puta pomenuta šljiva, sama po sebi nametnula se pomisao da bi se uz pomoć poljoprivrednih proizvođača mogla organizovati izložba šljive koja bi bila obilježena i muzičkim programom. Ideju je, zapravo dao i obrazložio Vaso Stojčević. Na kraju razgovora dogovorili su da se izložba nazove „Dan šljive“.

- U početku 1968. godine je to bila turistička manifestacija, ‘’Berba šljiva’’ koja nije nigdje adekvatno zabilježena. Djevojke su u narodnim nošnjama, u kočijama išle u Mionicu, brale šljive i pravile šetnju kroz grad gdje su se i pjevale pjesme. A malo pjesama o šljivi ima, a mi smo htjeli da ima i pjesmu o šljivi i Gradačcu, što smo na kraju i uradili. Nastala je pjesma ‘’Djevojko lijepa, šljivu oberi’’, priča Hazim.

Za sljedeću godinu su se pripremali da prošire manifestaciju na pečenje rakije i sušenje šljive. Ta 1968. godina je bila transformacija od toga šta će se raditi i kako će se verifikovati Gradačac, do sajma, odnosno tadašnjeg ‘’Dana šljive’’ 1969. godine. 

- Ali 1969. godine, rodi šljiva, prelama se. Jugoslovenska štampa pisala je da nemaju kapacitete, nema sušnica, izvoz niko nije obezbijedio, katastrofa jedna. Nama je tada sinulo da napravimo manifestaciju ozbiljniju od šljive, gdje ćemo napravit izložbu, pozvati naučne skupove, a između ostalog organizirati i zabavnu manifestaciju. Tako se i došlo na ideju o organizovanju Dana šljive, rekao je Hazim Kukuruzović koji je narednih deset godina bio u organizaciji Sajma šljive, današnjeg Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije. Turistička zajednica grada Gradačca uručila je priznanje agronomu Vahidu Bešireviću za životno djelo u zaštiti i očuvanju autohtonih sorti jabuka i krušaka u Bosni i Hercegovini.

Uručene medalje za najbolje medove na Sajmu pčelarstva u Gradačcu

Na 5. međunarodnom sajmu pčelarstva u organizaciji Udruženja pčelara „Pčela“ Gradačac, dodjeljenja su priznanja i medalje za kvalitet ocjenjenih medova. Hemijska i senzorna analiza dostavljenih uzorka vršena je na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Uručeno je 189 medalja i dodijeljeni pehari za najkvalitetnije medove.

- Uzorci meda dostavljeni su od pčelara sa područja Bosne i Hercegovine, susjedne Hrvatske i Crne Gore. Značaj sajma pčelarstva je promocija pčelarskih proizvoda. Da se posjetioci sajma ali I naši sugrađani upoznaju sa upotebom i konzumacijom pčelarskih proizvoda. Naši sajmovi mogu doprinijeti što boljoj promociji, ali i da građani uzimaju med od pčelara i na taj način izbjegnu patvoreni med koji nam je sumnjivog kvaliteta, a znamo da ga
na teritoriji Bosne i Hercegovine ima prilično dosta, rekao je Mirsad Delibašić, predsjednik Udruženja pčelara ‘’Pčela’’ Gradačac. Nikola Gvozdenović iz Bara (Crna Gora) ima najbolje ocijenjeni med na ovogodišnjem sajmu
pčelarstva u Gradačcu. Prvo mjesto u kategoriji lipov med osvojili su Samid Omerčić i Senad Bristrić iz Mionice kod Gradačca. Pehar za najbolje ocijenjeni kestenov med pripao je Salem Poriću iz Bužima, a prvo mejsto u kategoriji cvijetni med osvojio je Hasan Huseinagić iz Ledenica (Gradačac). U kategoriji bagremov med najbolje ocijenjen je uzorak Ruzmira Hodžića iz Zelinje Srednje, a pehar za livadski med dobio je Mirsad Suljić iz Vučkovaca. 

Na Sajmu pčelarstva održano je stručno predavanje za pčelare. Gost predavač bio je Rasim Porić iz Bužima koji je govorio na temu ‘’Uslovi za kvalitetno zimovanje pčela, sređivanje plodišta, zalihe i kvalitet hrane. ‘’

 

#BiH