Politička mudrost je tražila da se usvoji budžet BiH, kritičara nema u Pokretu za državu

Piše: Ernad Metaj

Velika galama se podigla nakon što je usvojen budžet institucija BiH za 2022. godinu. Činjenica da će izbori biti održani učinila je svoje, pa su se političari, čak i oni koji se neće odreći povećanja vlastite plaće, utrkivali da osude stranke koje su svojim glasovima podržale budžet. Svi su se zakačili za istina nepotrebno i neopravdano povećanje plaće političarima za 500 KM, pri tome zaboravljajući da je BiH nakon dvije godine prvi put dobila budžet.

Racionalizam je ovog puta pobijedio populizam i neka je, a protiv plaća političara ima načina da se bori. U pravu je zastupnik DF-a Zlatan Begić kada tvrdi da bi jednako, ako ne i više, bili na udaru kritika da su institucije BiH i dalje ostale u finansijskoj blokadi.

Onima koji “pale lomače” Begić je poručio da prvo razmisle jer bez usvajanja budžeta ne bi bilo opravdanog povećanja plaća državnim i graničnim policajcima, vojnicima, službenicima UIO, te osoblju institucija BiH koje godinama prima najniže plaće među budžetskim korisnicima u BiH. Opravdane proteste ugroženih službenika kritičari uglavnom nisu podržali. Ne traba zaboraviti i da su budžetom planirana sredstva za održavanje izbora.

Nije sve predizborna kampanja, odgovorni političari moraju voditi računa i o odbrani države. BiH se ne brani samo populističkim parolama, posebno onih političara koji su decenijama na budžetu i koji su se rijetko, ili nikako bunili za povećanje privilegija koje i sami koriste, dok su plaće ostajale iste.

Mogli bi se složiti sa nezavisnim zastupnikom u Parlamentu BiH Zlatkom Miletićem da u parlamentima postoji “banda pohlepnika” koja treba biti kažnjena. Hoće li njegova krivična prijava piti vode to ovisi prvenstveno od pravosuđa, ali ono što je sigurno izvedivo je njihovo kažnjavanje na izborima. Prije samo nekoliko mjeseci većina današnjih kritičara osuđivala je blokadu državnih institucija i nespremnost da se usvoji budžet.

Iskrenost kritičara, kao i onih koji su bili spremni podnijeti kritike zbog podrške budžetu vrlo se brzo može testirati. Najavljeni su prijedlozi izmjena zakona, pa i Ustava BiH kojima se regulira povećanje plaća izabranim zvaničnicima. S obzirom da je delegatkinja iz Doma naroda HDZ – ova Marina Pendeš istakla spremnost ove stranke da učestvuje u tome nepravda se lako i brzo može ispraviti. Brže i jednostavnije nego što bi bilo da se ulaganjem amandmana na budžet dalo opravdanje HDZ-u i SNSD-u da i dalje državu drže u finansijskoj blokadi.

Bitka za državu nije završena. Slijedi ona izborna i zato je važno reći da bi Damiru Arnautu iz Naše stranke bilo puno pametnije pozvati ljude iz RS – a da podrže Pokret za državu kao jedinu alternativu nacionalizmu u ovom entitetu. Odnos prema državi se ipak mjeri i činjenicom da postoji niz političkih subjekata poput Naše stranke koji nemaju nikakve ambicije u RS -u. Država se ne pravi samo na trećini njene teritorije. To je vjetar u leđa politikama koje su zacrtale da se država podijeli. Ovog puta odsudna bitka za BiH se vodi u RS, a tamo osim Naše stranke u Pokretu za državu nema ni NIP-a u koji je iz SDA prešao Denis Zvizdić i koji tako direktno na ruku ide politikama SNSD-a i HDZ-a. Za državu se mora ponekad “progutati i žaba”, ali i postojati odgovorna opozicija svjesna trenutka u kojem živimo.