NACIONAL Putinov ratni plan opasno ugrožava stabilnost na Balkanu, a pogotovo u BiH i Crnoj Gori

SARAJEVO, (Patria) - Moguća propast Sberbanke i neizvjesnost oko Fortenova grupe trenutno su najvidljivije posljedice ruske invazije na Ukrajinu u Hrvatskoj, ali Putinov napad povlači i niz drugih posljedica koje bi mogle dugoročno ugroziti hrvatsku nacionalnu sigurnost, ali i gospodarstvo

Moguća propast Sberbanka i neizvjesnost oko Fortenova grupe trenutno su najvidljivije posljedice ruske invazije na Ukrajinu kada je u pitanju Hrvatska. Međutim, Putinov napad na Ukrajinu značajno utječe i na geopolitičku situaciju u regiji, a samim time i sigurnosni položaj Hrvatske. Snažniji utjecaj Rusije na Bosnu i Hercegovinu jedna je od mogućih posljedica koje bi dodatno destabilizirale situaciju na području bivše Jugoslavije, piše Nacional.hr.

Jačanje Milorada Dodika i Republike Srpske uz podršku Vladimira Putina gurnulo bi Bosnu i Hercegovinu prema potpunom kaosu i vrlo vjerojatnom raspadu te države. Takav scenarij nitko u Vladi premijera Andreja Plenkovića ne želi vidjeti, a iz Banskih dvora sigurno nisu blagonaklono gledali ni na izjave predsjednika Zorana Milanovića koji je ne tako davno hvalio Milorada Dodika i njegovu suradnju s Draganom Čovićem.

Da je rusko uplitanje u Bosnu i Hercegovinu najveća prijetnja sigurnosti na ovim prostorima, potvrđuju i neki strani mediji koji upozoravaju da bi Putinov idući cilj mogla biti baš ta država. U analizi stanja nakon napada na Ukrajinu, naglašava se i da u ruskoj strategiji povratka dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata odlučujuću ulogu igra i tzv. zapadni Balkan i to ponajviše područje Bosne i Hercegovine.

Njemački sigurnosni stručnjak Gustav Gressel napisao je da BiH vidi kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine jer Milorad Dodik forsira odcjepljenje Republike Srpske. Gressel također opisuje scenarij prema kojem bi separatističkim snagama u Republici Srpskoj pošlo za rukom odcjepljenje njihova dijela zemlje te dodaje: “Onda bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem. Onda bi Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj nazočnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese”.

Isto tako, jedan od potencijalnih problema za Hrvatsku bi mogla biti i Crna Gora gdje bi tijekom ovoga tjedna Dritan Abazović trebao biti izabran za novog predsjednika crnogorske vlade. Zastupnici prosrpskih stranaka u crnogorskom parlamentu su se uoči ruske invazije na Ukrajinu nadali da će imati podršku Rusije u pokušaju da se taj izbor spriječi, ali sada je pitanje ima li uopće Rusija interesa miješati se u crnogorske unutarnje probleme.

S druge strane, pitanje je i koliko su duboko prosrpske snage u Crnoj Gori zabrazdile u pokušaju daljnje destabilizacije Crne Gore jer je očito da potencijal ruske pomoći preko Beograda slabi svakim danom otkako traje invazija Putinovih trupa na Ukrajinu. Slična je situacija i u Sjevernoj Makedoniji gdje je također izrazito snažan proruski sentiment, ali i tamo bi moglo doći do slabljenja ruskog utjecaja pogotovo nakon što je postalo jasno da Putinu punu podršku za invaziju za Ukrajinu daju samo Bjelorusija i Sjeverna Koreja.

Zastupnici prosrpskih stranaka u crnogorskom parlamentu su se uoči ruske invazije na Ukrajinu nadali da će imati podršku Rusije u pokušaju da se taj izbor spriječi, ali sada je pitanje ima li se uopće Rusija interesa miješati
Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba kaže da je u trenutnoj situaciji za Hrvatsku, kao i za sve druge države, najopasnija nuklearna prijetnja jer je Putin u nedjelju u pripravnost stavio svoj nuklearni arsenal te dodaje:˝“Prioritet, kako Hrvatske, tako i svih drugih članica NATO saveza mora biti nuklearno odvraćanje Rusije. Rat u Ukrajini se gotovo sigurno neće fizički preliti u druge države te će se Ukrajina na kraju i obraniti i obnoviti. Treba napomenuti i da migrantska kriza zapravo nije migrantska već humanitarna i da ona neće pretjerano utjecati na sigurnost unutar Europske unije”.

Akrap napominje i da bi po Hrvatsku vjerojatno i najteže posljedice trebale biti one gospodarske, iako će se i one rješavati unutar Europske unije i Hrvatska neće biti ostavljena da se sama nosi s problemima poput Sberbanka ili Fortenova grupe. Sama činjenica da je u prošloj godini robna razmjena između Hrvatske i Rusije rasla oko 17 posto pokazuje da će gotovo sigurno ruska invazija na Ukrajinu imati posljedice na hrvatsko gospodarstvo. Podaci Hrvatske gospodarske komore za prošlu godinu pokazuju da je hrvatski izvoz na rusko tržište bio 216,2 milijuna dolara, što je povećanje od 24 posto, dok je uvoz iznosio 525,5 milijuna dolara, odnosno rastao je 109 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. I neke hrvatske tvrtke direktno ovise o poslovanju s Rusijom, pa tako splitski AD Plastik u toj državi ima dvije tvornice, jednu u Kalugi, drugu u Vintaiju, koje ukupno zapošljavaju oko 700 ljudi te proizvode isključivo za rusko tržište. Najvažniji kupci na tom tržištu su Alijansa Renault – Nissan – Mitsubishi – AvtoVAZ i Volkswagen grupa.

S druge strane, dosta veliki promet s Ukrajinom i Rusijom ima i Pliva, ali iz te tvrtke tvrde da za sada nemaju problema s plasmanom lijekova u te dvije države i da se poslovanje odvija neometano. U Rusiji značajnije aktivnosti kroz predstavništva imaju Podravka (Belupo), Klimaoprema, Atlantic Grupa, AdriaWinch i Proklima.

No, možda i najveći udarac mogao bi pretrpjeti za Hrvatsku najvažniji sektor – turizam. Invazija na Ukrajinu dolazi u trenutku kada hrvatske turističke tvrtke bilježe odlične najave za predstojeću sezonu te bi produljivanje sukoba moglo imati negativan učinak na sektor o kojem i ovisi cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Nakon što je na valu optimizma zbog slabljenja pandemije rani buking ubrzao u zadnjih mjesec dana, očekivanja su da će kriza u Ukrajini to ponovno zaustaviti i zasad je teško predvidjeti hoće li to imati posljedice samo na predsezonu ili na cijelu turističku godinu. Za Hrvatsku ukrajinski turisti nisu toliko značajni kao za Tursku, Cipar ili, primjerice, Rumunjsku i Bugarsku, u zadnjoj normalnoj turističkoj godini Hrvatsku je posjetilo oko 140 tisuća ukrajinskih turista i brojka od 838 tisuća noćenja činila je niti jedan posto ukupnog prometa. Rusija nam je nešto značajnija, iako s povećavanjem broja tamošnjih turista imamo problema zadnjih nekoliko godina, prije pandemije bile su to vize, a 2022. je trebala biti godina značajnijeg porasta dolazaka ruskih turista koji su dolazili tijekom zime zbog cijepljenja protiv covida-19. U 2019. smo imali nešto manje od milijun noćenja ruskih turista, a u prosincu 2021. bili su nam najbrojniji gosti, iako i dalje su to relativno niske brojke u ukupnom zbroju.

Najveći udarac mogao bi pretrpjeti za Hrvatsku najvažniji sektor – turizam jer invazija na Ukrajinu dolazi u trenutku kada hrvatske turističke tvrtke bilježe odlične najave za predstojeću sezonu
Značaj turista iz Ukrajine i Rusije možda najbolje prikazuju brojke iz jednog od najvećih turističkih središta u Hrvatskoj. Naime, u Poreču su gosti iz Rusije i Ukrajine prošle godine činili oko sedam posto ukupnog broja gostiju, ali još veći broj gostiju dolazi iz Ukrajini susjednih država poput Poljske, Mađarske ili Slovačke, pa postoji bojazan da bi dugotrajniji i intenzivniji sukob mogao obeshrabriti goste iz tih zemalja da ove godine ponovno dođu u Poreč i Istru. Te su države postale jako važne zemlje iz kojih u Hrvatsku dolaze turisti, a još veću važnost dobile su u pandemiji s prekidom prometa s udaljenijim zemljama i slabijim aviovezama. Kako se očekuje da će se broj dolazaka turista iz Azije, Bliskog istoka i Amerike vratiti na pretpandemijske razine tek u narednim godinama, očekivao se veliki broj turista baš iz ovih država. Najviše se pritom i dalje očekivalo od Poljaka koji su ujedno jedini gosti čiji je broj u Hrvatskoj rastao i za vrijeme pandemije – Poljaci su sa 6,1 milijun noćenja u 2019. došli do 6,6 milijuna noćenja prošle godine, a u ovoj godini predviđen je dodatni rast.

Najgori scenarij za hrvatski turizam, ali i za hrvatsko gospodarstvo bio bi kada bi se sukob iz Ukrajine prelio na neke okolne države poput Moldavije koja je veće dugi niz godina “trn u oku” Vladimiru Putinu. Rusija cijeli taj period i podržava separatističku pokrajinu Pridnjestrovlje te se smatra da su napadi na ukrajinske crnomorske gradove poput Odese dio šireg plana koji bi u konačnici za cilj imao i invaziju na Moldaviju, a to bi značilo i korak bliže većem sukobu, što bi neizbježno dovelo do još veće sigurnosne i gospodarske krize koja bi zahvatila i Hrvatsku.