Išerić: Bosna i Hercegovina ima Ustav i Izborni zakon, Opći izbori će biti održani u 2022. godini

(Patria) - Još jedan neuspješan razgovor o iznalaženju rješenja za izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona kojim bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava i unaprijedio izborni proces, okončan je u Neumu. Razloge tome možemo tražiti u vrlo kompliciranom pristupu rješavanju toga pitanja, odnosno pokušaju iznalaženja rješenja za "legitimno predstavljanje“ i implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a prema kojima je Bosna i Hercegovina dužna osigurati ista prava za sve njene građane.

Poručio je ovo u analizi profesor Enver Išerić, dodajući da ni medijacija američkih i evropskih predstavnika nije pomogla da neke političke stranke odustanu od zahtijeva koji su nerealni i koji su u suprotnosti sa mišljenjem Venecijanske komisije.

"Te činjenice nas vode do zaključka da ustvari pravi cilj i nije iznalaženje rješenja, već dodatno destabiliziranje političke situacije u Bosni i Hercegovini, što u konačnici vodi do njene dezitegracije. Da je to tako potvrđuje i činjenica da se ne želi niti razgovarati o vrlo jednostavnim rješenjima. A najjednostavnije rješenje je da Bosna i Hercegovina ima jednog predsjednika kojeg biraju svi građani i da se svima omogući da budu kandidati za tu funkciju. Drugo rješenje je da predsjednika države ili članove Predsjedništva bira Parlamentarna skupština, uz propisivanje odredaba koje bi onemogućile bilo kakvu blokadu njihovog izbora. Za jednog predsjednika Bosne i Hercegovine nekada se zalagao i Milorad Dodik, dok svoju politiku nije okrenuo za 360 stepeni i krenuo u rušenje države i njenih institucija", navodi Išerić.

Ističe i da što se tiće Presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu Ljubić, ona je implementirana na osnovu člana 10.12 Izbornog zakona kojim je propisano:  "(1) Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog organa svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona".

"Odredba člana 10.12. stav 2. je Rješenjem Ustavnog suda BiH objavljenom u Službenom glasniku BiH broj: 54/17 od 28.07.2017.godine dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu.“,  prestala je da važi od 29.07.2017.godine, te se direktno primjenjuje odredba Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koja glasi: „U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u svom zakonodavnom tijelu", ističe Išerić.

Podsjeća da nakon ne postizanja dogovora "počele su prijetnje o bojkotu izbora koji trebaju da se održe u 2022. godini, a pod izgovorom da nema uslova za njihovo održavanje".

"Međutim, Bosna i Hercegovina ima svoj Ustav i Izborni zakon po kojem će se izbori održati, a pravo je svakog političkog subjekta i svakog građanina Bosne i Hercegovine da li će se prijaviti za učešće na izborima i da li će u izbornom procesu učestvovati. Ne može se održavanje izbora uslovljavati izmjenama propisa koji su na snazi. To bi bilo isto kada bi neka od političkih stranaka ili neovisnih kandidata zakasnila sa svojom prijavom za učešće na izborima, pa zbog toga tražila njihovo odgađanje ili kada bi neki od kandidata poslao pismo Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine za se odgode izbori, jer je on baš toga dana planirao da ide na odmor ili na službeni put, ili pak da se nisu prijavili za izbore jer nisu saglasni za važećim ustavnim i zakonskim rješenjima. Znači, formalno gledajući dovoljno je da se samo jedan politički subjekt prijavi za učešće na izborima u svim izbornim jedinicama, te da se nakon njihovog održavanja konstituiše vlast na svim nivoima uključujući i Republiku Srpsku i sve kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer Ustavom i zakonom nije utvrđen potreban procenat birača izašlih na izbore da bi oni bili valjani i priznati Poruka je političkim strankama koje prijete bojkotom izbora. Ako ste umorni od posla odmorite jedan mandat ili predajte zahtjev građanima za političku penziju", zaključio je Išerić.