Krug 99: Bojazan u BiH od karijernih diplomata koji ne priznaju vlastite greške

 SARAJEVO, (Patjria) - Današnja sesija na temu: „Jedna ili tri nacije?“ čiji uvodničar će biti profesor Zlatko Hadžidedić za Krug 99 ima izuzetno značenje. Sa našim današnjim uvodničarem prof.dr. Zlatkom Hadžidedićem, voditeljem Centra za izučavanje nacionalizma, nastojaćemo osvijetliti i teorijski i kontekstualno politički sadržaj naslovljenog iz teme sesije. Uvodničar je neosporno relevantan autor čije će jedno od bitnih teorijskih djela uskoro biti u fokusu internacionalne kritičke i naučne javnosti.

Biće to, vjerujem,  i poticaj i doprinos odbacivanju hegemonijskih ideologija koje su uvijek fokusirane na ogoljene političke interese. I na ciljeve i tehnike ogoljene manipulacije masama radi vlastite personalne, etničke ili državne dominacije.

Ali, sam povod je  dijelom i na neki način apsolutno kontekstualan sa živim, sadašnjim zbivanjima u i oko BiH koja mogu da ostave BiH u predvorju zajednice demokratskih nacija ili  ključno pomjeranje i  zaokret u savremeni civilizacijski ambijent.

Palmerova birokratska inventura vidljivo prihvatanje preovlađujućih etnokratskih stavova i silnica u ime zemlje koja je za nas bila uzor i model demokratskih perspektiva multietničkog društva, čini se kao bumerang iznevjerenim nadanjima i moguće beskrupoloznosti realpolitike. Ili je riječ, nadajmo se,  o običnom pikzibneru bez dosljedne demokratske vizije koji neće i ne može naše uništiti ideale i presudni značaj zapadnih demokratskih vrijednosti i građanskih političkih sloboda i prava u izgradnji moderne bosanske države.

Uznemirenost javnosti pred birokratskom logikom kompromiserstva između etnokratskih silnica, a posebno konačne realizacije Tuđman-Miloševićevskih ratnih ciljeva i interesa u sadašnjem vremenu, mora biti pretočeno u građanski otpor povijesnom zaustavljanju BiH, izvan i na marginama prosperitetnih država i demokratskih nacija.  Holbruk je bar bio državnik koji je znao priznati vlastite greške i zablude, karijerne birokrate to ne čine nikad. Bez obzira na ishod i sudbine potlačenih.

Zato je pitanje iz naslova „Jedna ili tri nacije?“ koliko teorijsko toliko i više historijski presudno za nas u BiH, za mir i stabilnost, za demokratski preporod na konceptu građanskog političkog uređenja.