Niko neće da preuzme odgovornost: Trojka će dati zajedničkog kandidata za resor visokog obrazovanja

Piše: Amra Vrabac

Nakon podnošenja ostavke ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Melike Husić-Mehmedović u četvrtak na sjednici Skupštine KS, u koaliciji koju čine Naša stranka, Narod i pravda i SDP BiH još nema dogovora ko će preuzeti taj resor. Ne samo da nema dogovora, već iz ovih stranaka ne odgovaraju na upite o ovoj aktuelnoj temi.

Husić-Mehmedović bila je prijedlog Damira Marjanovića, samostalnog zastupnika u Skupštini KS što je bila cijena za podršku skupštinskoj većini. Marjanović je za neke medije već potvrdio da neće predlagati drugog kandidata za ovaj resor.

Iako premijer Edin Forto tvrdi da skupštinska većina nije upitna, odnosi unutar koalicionih partnera daleko su od hvalospjeva koji se iznose u javnosti.  

Nije tajna da većinu u Vladi KS ima Narod i pravda sa sedam ministara, pa i najveći broj pozicija na koje je postavljati svoje kadrove. NIP je konsultiran i kada je Marjanović predlagao Husić-Mehmedović.

Iako je zbog toga pratio epitet “privatne ministrice” što je ona oštro demantirala, jasno je da iza Husić-Mehmedović nije stala Vlada KS. Nakon što je dva dana pred sjednicu Skupštine KS SDP BiH izrazio protivljenje Nacrtu zakona o visokom obrazovanju, a zatim su uslijedile i neke druge reakcije, pa i ona sa matičnog fakulteta Husić-Mehmedović EFSA, bilo je jasno da podrške Nacrtu neće biti. Pobunili su se i studenti, neki drugi fakulteti UNSA-e, kao i opozicija.

Nakon što je podnijela ostavku, premijer Forto je u ime Vlade povukao Nacrt sa dnevnog reda Skupštine čime se cijeli proces usporio. Husić-Mehmedović, prema informacijama Patrije, nema namjeru povući svoju ostavku, ali je problem što za sada niko ne želi preuzeti taj resor.

Ovo je druga ostavka u Vladi KS u posljednja četiri mjeseca. Krajem aprila ostavku je podnijela Lejla Brčić, a resor pravde i uprave preuzela je u junu Darja Softić-Kadenić koja je prijedlog Naše stranke.

Brčić je ostavku podnijela 27. aprila nakon sjednice Skupštine KS na kojoj je usvojen Nacrt zakona o zabrani nepotizma i stranačkog zapošljavanja. Iako je usvojen, na Nacrt su izrečene brojne primjedbe zastupnika i opozicije, ali i vladajuće većine. Pravni stručnjaci iz međunarodnih organizacija također su nezadovoljni sadržajem zakona, te su istakli brojne nedostatke.

Zakon je tada upućen u javnu raspravu koja još uvijek nije okončana, a rok od 120 dana ističe krajem narednog mjeseca. Brčić je svoju ostavku obrazložila privatnim razlozima, ali sigurno su njenu odluku ubrzala i dešavanja u vezi ovog Nacrta, ali i odluka Ustavnog suda FBiH koji je proglasio neustavnim Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo koji je usvojen u decembru 2020. godine. Tim zakonom su spojena dva ministarstva, a jedno razdvojeno na dva. Jedno od njih je upravo za resor visokog obrazovanja. Iako su znali da ulaze u potencijalni rizik, a SDA već tada ih upozorila da će tražiti ocjenu ustavnosti, nova skupštinska većina je izglasala zakon. Nova Vlada je imenovana 5. januara. 

Od 12. marta kada je odluka Ustavnog suda FBiH objavljena u Službenim novinama, ova tri ministarstva su bila blokirana. Iako je zakon ponovo usvojen 7. aprila i opet po hitnoj proceduri, a tri ministra ponovo potvrđena 5. maja, uslijedio je novi zahtjev za ocjenu ustavnosti. Odluka će uskoro biti donesena, potvrđeno je iz Ustavnog suda FBiH. Očekuje se da će Ustavni sud FBiH ponovo donijeti istu odluku te će se Vlada KS po drugi put naći u blokadi.

Samo nekoliko mjeseci nakon Brčić, razlog za ostavku Husić-Mehmedović je Nacrt zakona o visokom obrazovanju. Cijeli proces je započeo u januaru, bio blokiran zbog neustavnog zakona, a zatim ponovo nastavljen uz ostavke nekoliko članova komisije koja je izradila Nacrt zakona. Iako je predsjednik Komisije bio nekadašnji predsjednik ANU BiH Miloš Trifković, upravo je ANU BiH također pozvao zastupnike da ne podrže Nacrt ističući da je on štetan po studente ali i akademsku zajednicu. Zanimljivo je kako se ove godine akademska zajednica probudila, a 2017. godine kada je donošen važeći Zakon o visokom obrazovanju za koji se sada tvrdi da nije dobar, da je prenormiran i nedorečen ista ta akademska zajednica je bila uspavana ili nedovoljno glasna pa čak i potpuno van procesa koji ih se direktno ticao.

Koalicioni partneri uskoro će morati pronaći zajedničko rješenje za resor visokog obrazovanja ukoliko neko ne odluči preuzeti odgovornost, ali sve su prilike da će to biti nestranački kadar oko kojeg će postojati opšta saglasnost sve tri stranke ali i samostalnih zastupnika.