Članek

Sprema li se privatizacija BH Telecoma: Sindikat štrajkom traži granski kolektivni ugovor

Ko je u pravu odlučivat će nadležne instance. 

SARAJEVO, (Patria) - Razlog za pokretanja štrajka radnika BH Telecoma je odbijanje Vlade FBiH da posljednjih pet mjeseci razgovara i zaključi granski kolektivni ugovor za sektor telekomunikacija, a za koji smo predložili da se samo produži pod istim uslovima kao onaj koji je istekao 9. oktobra 2020. godine, kazao je Patriji Fikret Alić, predsjednik Sindikata BH Telecoma. 

Vlada je telekomima predložila da potpišu kućni kolektivni ugovor s firmom, ali oni to odbijaju. 

Alić pojašnjava u čemu je razlika: "U kućnom kolektivnom ugovoru nije moguće definisati prava za slučaj privatizacije i prodaje BH Telecoma, koja su utvrđena granskim kolektivnim ugovorom i predstavljaju obavezu Vlade FBiH. Prije svega mislimo na obavezu Vlade FBiH da kod prodaje većinskog paketa BH Telecoma ili restrukturiranja kompanije, u ugovor o prodaji uvrsti zabranu otpuštanja radnika na period od četiri godine, niti umanjenja prava radnika na taj vremenski period.  Također, u granskom kolektivnom ugovoru je obaveza novog vlasnika da ispoštuje otpremnine u slučaju tehnološkog viška, što ne bi bilo moguće utvrditi obavezom Vlade FBiH kroz kućni ugovor koji potpisuje uprava BH Telecoma". 

Iz nezvaničnih izvora saznajemo da je sve bliži dan kada će federalna vlast krenuti u prodaju, odnosno privatizaciju BH Telecoma. Poučeni kriminalnom privatizacijom od 2000. godine do danas, Sindikat i radnici ne žele ništa prepustiti slučaju i poručuju da neće odustati. 

No, u cijelom procesu došlo je do mimoilaženja pojedinaca u Sindikatu.

Predsjednika Sindikata Fikreta Alića pitali smo o čemu je riječ: "Odluka o pokretanju štrajka donesena 13. oktobra bila je jednoglasna i za nju je od 16 članova Centralnog odbora glasalo 15, s izuzetkom kolege Milana Mataruge, koji je bio opravdano odsutan. Nakon donošenja svih odluka za organizovanje i provođenje štrajka, jedna grupa iz Generalne direkcije, njih troje predvođeno kolegom Imerom Gašijem radilo je na razbijanju štrajka i širenju neistina po pitanju neistina o pokretanju štrajka, što je išlo na ruku Upravi. Jedan broj radnika, spreman za štrajk, odustao je od štrajka usljed  pritisaka i prijetnji koje je Uprava BH Telecoma putem korporativnog maila i putem nadređenih rukovodilaca provodila prema uposlenicima, tjerajući ih da odustanu od štrajka".

Alić dodaje da su to razlozi da jedan broj uposlenika, koji podržavaju štrajk nisu u mogućnosti biti uz kolege koje se bore za prava svih radnika.  Jedan od onih koji se mimoišao sa Sindikatom je Haris Bajraktarević, koji je nakon objave dopisa Sindikata BH Telecoma na stranicama Patrije, reagovao poručujući da je mnogo manje radnika u štrajku, da to nije štrajkački odbor, da nema pečata i slično. 

U dokumentaciji Sindikata jasno je da je Bajraktarević bio jedan od onih koji su podržavali štrajk, čak i predlagao određene stvari. Zašto je okrenuo priču, ostaje upitno. 

Uprava BH Telecoma podnijela je tužbu kojom osporava legitimitet i legalitet štrajka, uz zahtjev da se proglasi nezakonitim. 

"To je tačno. Međutim Općinski sud je odbio zahtjev za privremenu mjeru BH Telecoma i omogućila legalno i legitimno provođenje štrajka. Činjenica je da je ista sudinica donijela prvostepenu presudu da je štrajk nezakonit, ali to ne čini nezakonitim dok presuda ne bude pravosnažna, a mi smo se žalili Kantonalnom sudu i čekamo pravosnažnu presudu. U međuvremenu je BH Telecom ponovo tražio donošenje privremene mjere i zabranu štrajka, ali je to odbijeno. 

 

Iz Uprave su radnicima nekoliko puta poručivali da ago štrajkaju neće dobiti plaću. 

"Za vrijeme štrajka prava radnika iz radnog odnosa miruju, pa im poslodavac nije dužan isplaćivati plaću za vrijeme u kome ne rade", poruka je uprave BH Telecoma radnicima.

O svemu smo pitali i Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH, koji su nam kazali: "Svjedoci smo kako je globalna pandemija koronavirusa na dosad neviđen način utjecala na svjetsko gospodarstvo, pa tako i ono u Bosni i Hercegovini, koja se i dalje suočava s negativnim efektima i društveno-ekonomskim posljedicama ove bolesti. 
Naravno, širenje koronavirusa utjecalo je i na poslovanje telecom operatera u Federaciji Bosne i Hercegovine. U novonastaloj situaciji bili su primorani promijeniti način i uvjete poslovanja, te s tim u svezi i unutarnju organizaciju rada. Javna poduzeća su posebno fokusirana na smanjenje svih troškova i održavanje maksimalne razine likvidnosti, kako bi održali kontinuitet poslovanja i osigurali plaće djelatnicima. Svoje poslovanje su bazirali na kvalitetnijem pružanju usluga korisnicima i osiguranju kontinuiteta poslovanja. Trenutno stanje u telecom operaterima HT d.d. Mostar i BH Telecom d.d. Sarajevo, je veoma usloženo, ali ipak na zadovoljavajućoj razini. Značajno smanjenje prihoda ne prati i smanjenje troškova poslovanja, što će uveliko utjecati na financijski rezultat na kraju ove godine, posebice u HT d.d. Mostar zbog manje pokrivenosti tržišta. U ovako teškim uvjetima i bez obzira na spremnost uprava, Vlade FBiH, Ministarstva prometa i komunikacija i Sindikata da se potpiše granski kolektivni ugovor za oblast telekomunikacija neizvjesno je kada će se usuglasiti konačan tekst kolektivnog ugovora. Naime, Vlada FBiH je pokušala Zaključkom dozvoliti upravama HT d.d. Mostar i BH Telecom d.d. Sarajevo da sa sindikatima ispregovaraju uvjete za novi kolektivnu ugovor kod poslodavca, obzirom da HT d.d. Mostar nije u financijskoj mogućnosti osigurati sredstva za produženje prethodnog granskog kolektivnog ugovora. S druge strane, pokušali smo postupkom mirenja iznaći zajedničko rješenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Sindikata telekom operatera i uprava, međutim nismo našli zajednički jezik, te su Sindikati telekom operatera objavili štrajk 09.11.2020. godine. Posebno naglašavam da pregovarački proces u ime poslodavaca i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine vodi Ured premijera koji je ovlastio Zlatka Hurtića, te Vas molimo da se za dodatna pojašnjenja obratite gospodinu Hurtiću".

I jesmo, ali Hurtić je u samoizolaciji i nije nam mogao govoriti o ovoj problematici. 

Došli smo i do dopisa predsjednika Uprave HT Eroneta Vilima Primorca u kojem navodi da je ovoj kompaniji svejedno hoće li potpisati granski kolektivni ugovor ili kućni, a sve 
po preporuci Vlade FBiH da se kućni ugovori zaključe po istim uslovima.

Ko je u pravu odlučivat će nadležne instance. 

Ali jedno je sigurno, BH Telecom je jedna od rijetkih "zlatnih koka" koje naše vlasti nisu utrpale kako bi se pojedinci obogatili. 

Znaju to dobro i radnici BH Telecoma, jer mogli su dobro naučiti na primjerima poput Hidrogradnje, Energoinvesta i slično. 

"Da, naučili smo lekciju", poručuju iz Sindikata BH Telecoma i zaključuju: "Nećemo odustati, ni popustiti"!

#BiH