Rijeke više nisu lak plijen

SARAJEVO, (Patria) -  Zašto se borimo protiv malih hidroelektrana u BiH: 106 izgrađeno, preko 339 u pripremi, preko 250 rijeka kojima prijeti isušivanje - cijenu ovog biznisa, profitabilnog za šačicu društvenih parazita, platićemo mi, generacije nakon nas i živi svijet oko nas, navodi se u reakciji 40 potpisnika na situaciju oko izgradnje minihidrocentrala, cijene koju priroda plaća i profita od tih poslova.

"Kao dugogodišnjim borcima za rijeke, drago nam je da su se iza bagera i bahatih zaštitara, s kojima se inače suočavamo, konačno ukazale i gazde malih hidroelektrana (MHE), okupljene u Udruženju APEOR BiH čije su saopštenje juče prenijeli mnogobrojni mediji. Saopštenje, u kojem se naravno pribjeglo frazama o plaćenicima i zlonamjernim udruženjima, dobar je znak za sve nas koji se borimo protiv ubijanja rijeka. Zahvaljujući saopštenju, znamo da nismo blizu kraja borbe, ali jesmo na početku kraja dugogodišnjeg obmanjivanja javnosti. Vlasnicima malih HE jasno je da su raskrinkani. Raskinkani su njihovi navodno dobročiniteljski biznisi, a sada je razotkriven i njihov strah. Vjerujemo da im nije bilo lako shvatiti i prihvatiti to da oni, sa svim svojim stranačkim klanovima, lobijima, zaštitarima, bagerima – strepe od ljudi koji imaju samo rijeke", kaže se u reakciji. 

RASKRINKAVANJE

Obaveze prema klimi, ali i živom svijetu 

Klimatskom krizom državama na planeti nameću su dvije obaveze – jedna je smanjenje emisija stakleničkih gasova, a druga je zaštita dragocjenog živog svijeta. Imajući to u vidu, sve države
svojom energetskom politikom moraju postići balans između ta dva zahtjeva. Male hidroelektrane (MHE) grade se na divljim bosanskohercegovačkim rijekama, u područjima do sada većim dijelom sačuvanim od štetnog ljudskog uticaja.

Od same izgradnje često potpuno stradaju dragocjeni kanjoni a s njima cijele biljne i životinjske zajednice - koje su preživjele posljednje ledeno doba no investitore očigledno neće. Sve to u zemlji koja je, prema Indeksu okolišne učinkovitosti, na listi od 180 zemalja, rangirana kao pretposljednja po vitalnosti ekosistema. Konvencija o biodiverzitetu nas obavezuje da do 2020. godine zaštitimo prirodu na 17% naše teritorije. Sada je pod zaštitom svega 2,2% i po tome smo ubjedljivo zadnji u Evropi. Graditelji MHE, kao i neki drugi biznisi, u tome su odigrali bitnu ulogu lobirajući protiv zaštićenih područja, da bi nesmetano betonirali rijeke, što je od koristi samo njima, dok bi od zaštićenih područja koristi imale i ljudske zajednice i živi svijet. 

Male HE imaju alternativu 

Smjernice Energetske zajednice daleko su od klimatske pravde koju zahtijevaju zemlje u razvoju: siromašna BiH preuzela je obavezu da do 2020. godine 40% utrošene energije obezbijedi iz obnovljivih izvora. Za članice Evropske unije (EU) ta obaveza iznosi svega 20 %. Ovo obavezu su domaći političari, prikladno izlobirani, iskoristili da zanemare sve druge izvore obnovljive energije, koji nanose znatno manje štete prirodnom okruženju, a težište stave na izgradnju MHE, pod izlikom da to “Evropa od nas traži” i obmanjujući narod i da je to uslov članstva u EU. Zahvaljujući tom manevru, vlasnicima MHE sad na raspolaganju stoji dobar dio od oko 48 miliona KM subvencija, koje se kao “naknada za obnovljive izvore” plaćaju kao dodatak na mjesečnim računima za električnu energiju građana i privrednih subjekata. Pri tome udio MHE u ukupnoj proizvodnji struje u BiH iznosi svega 3%. BiH ima ogromne mogućnosti proizvodnje energije iz solarnih i vjetroelektrana - taj potencijal je gotovo tri puta veći od naše prosječne godišnje potrošnje.

Samo dvije vjetroelektrane, Mesihovina i Jelovača, smještene na jugozapadu BiH, prošle su godine proizvele 254 GWh, tj. preko 50% ukupne godišnje proizvodnje do sada izgrađenih 106 MHE. Stoga bi jedini “poremećaj na tržištu’’ izazvan moratorijem na MHE bio umanjen profit šačice tajkuna, među kojima ima osuđenih utajivača poreza. Živom svijetu – biološki minimum, tajkunima – finansijski maksimum Većina odluka o gradnji malih HE donosi se u tajnosti: javne rasprave se ne oglašavaju, koncesije se dodjeljuju bez tendera, a eventualni oponenti - na vrijeme ućutkaju. Okolišne studije se prepisuju, a zakonski propisi ne štite čak ni Unu u srcu istoimenog nacionalnog parka – za razliku od u pismu spomenute Austrije koja gradi MHE ali je prethodno pod strogu zaštitu stavila gotovo trećinu državne teritorije.

Naši samodeklarisani dobročinitelji pak obezbjeđuju nikakav biološki minimum protoka, zatirući živi svijet rijeke, a u zajednicu donose tek malobrojna privremena radna mjesta - za građevinare i batinaše unajmljene da straše pobunjenje mještane. Rad MHE sasvim je automatizovan i najčešće jedan radnik opslužuje više od jedne MHE – u tom je pogledu i granap koji radi u dvije smjene korisniji. Lokalne zajednice dobijaju naknade počesto manje od načelničkih reprezentacija. Fojnica, gdje je izgrađeno šest mHE, godišnje dobije oko 50.000 KM, što nije ni 2% godišnjeg budžeta opštine. 

Udio prihoda od koncesija u ukupnim prihodima Srednjobosanskog kantona, gdje je do sada izgrađeno ukupno 35 malih HE (skoro trećina od ukupnog broja u zemlji), iznosio je svega 0,46% u 2018. godini. Zajednice pri tome zauvijek  gube jedinu mogućnost za razvoj turizma od kojeg koristi imaju razne skupine, od poljoprivrednih proizvođača i zanatlija, do visokokvalifikovane radne snage. Neizvjesno je koliko će ljudi u naseljima kojima male HE ukradu i sadašnjost i budućnost dočekati istek koncesionog ugovora, ako isteka i budei. Treba znatii da se nakon 30 godina inače radi generalni remont postrojenja, što je izuzetno skupo, tako da je jasno da ni taj ugovorni period nije slučajno odabran - cijeli poduhvat se izvodi bez rizika i uz minimalne rashode.

Dobro naplaćeno dobročiniteljstvo

Rashodi MHE izgrađenih u Federaciji BiH su minimalni. Obično se oko 3% odbija od godišnjeg prihoda MHE na ime koncesione naknade, godišnje održavanje pogona je svega oko 2% od cijene početne investicije, porez na dobit iznosi svega 10%. Gruba računica na primjeru Jablanice pokazuje da će gazdi MHE na Doljanci za godinu dana ostati oko 1,8 miliona KM čiste zarade. Nakon svega šest godina, cjelokupna investicija će biti otplaćena, a do isteka koncesionog perioda od 30 godina, investitor će zaraditi dodatnih i 29 miliona maraka, što je iznos tri godišnja budžeta općine Jablanica.U pitanju je dakle dobro naplaćeno dobročiniteljstvo. Kako navodi mr Damir Miljević u svojoj Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji BiH (2018), “uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je
štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko 4 miliona KM”. Drugim riječima, stotine kilometara naših nedirnutih rijeka, od kojih zavisi opstanak i zdravlje svih nas, završiće u cijevima i to o našem trošku. Uz takve dobročinitelje, ne treba nam kriminalaca.

Naša poruka: Moratorij na MHE!

Hidroelektrane su male ali je šteta velika i nepopravljiva. Jedino rješenje je trajni moratorij na takvo uništavanje naših rijeka radi profita ove šačice dežurnih profitera na našem blagu i našoj muci. Jedino korisno što su za nas učinili zapravo je ovo njihovo saopštenje. Sad znamo da je naša borba već urodila plodom. Ne samo da su spašene pojedinačne rijeke poput Une, Kruščice, Željeznice, nego smo na brisani prostor izvukli i dugogodišnje parazite - vidno ustrašene jačanjem našeg združenog otpora. Rijeke više nisu lak plijen.

Potpisnici (abecednim redom):
Aarhus Centar, Sarajevo
Alternativa, Kakanj
Arnika, Prag (Češka Republika)
Centar Bolkay, Olovo
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
Centar za razvoj i podršku, Tuzla
Centar za životnu sredinu, Banjaluka
Crvena, Sarajevo

Eko akcija, Sarajevo
Eko centar, Višegrad
Eko element, Bugojno
Eko forum, Zenica
Eko Gotuša, Fojnica
Genofond, Sarajevo
Hrabre žene Kruščice, Kruščica
Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine (u čijem sastavu je preko 30 udruženja i brojni
pojedinci iz cijele BiH)
MZ Kruščica, Kruščica
Odbranimo rijeke Foče, Foča
Pusti me da tečem, Neretvica
Stop izgradnji MHE na Kaljini i Bioštici, Sokolac
Udruga Dinarica, Mostar
Udruženje za zaštitu prirode i biodiverziteta Via naturae, Živinice
WWF Adria
Zeleni Neretva, Konjic
Za Doljanku, Jablanica