Budemo li čekali na SDA i HDZ, Baralija će se pridružiti Sejdiću i Finciju u iščekivanju demokratije

Piše: Rasim Belko

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu po tužbi Irme Baralije protiv države Bosne i Hercegovine zbog neodržavanja lokalnih izbora u gradu Mostaru. Bilo je to 29. oktobra 2019. godine.

Dva dana poslije napisao sam “Šta može riješiti Parlament koji ne zasjeda, slučaj Baralija odmah prepustiti Ustavnom sudu”. Danas pet mjeseci i koji dan poslije sa sigurnošću mogu tvrditi da u Bosni i Hercegovini nije teško pretpostaviti ponašanje političkih vođa.

Na temelju presuda “Pilav protiv BiH” i “Sejdić i Finci protiv BiH” bilo je očekivati da se politički trougao Čović - Izetbegović - Dodik ne može/neće/ne želi dogovoriti. Jer, ovom bh. trouglu ne odgovara ništa što odgovara demokratiji i uređenom sistemu. 

Oni uređenost ne vole, jer u takvim sistemima se ne snalaze, a i mnogo je veća mogućnost da izgube. 

Čović i Izetbegović danas su iznova poručili da su se dogovorili da se dalje dogovore. Zapravo, po ko zna koji put se nisu dogovorili i očito još nemaju namjeru da se dogovore, pa prave zavrzlame o dogovoru da se dogovaraju. 

Na kraju krajeva, o Mostaru se nemaju šta dogovarati. Dva suda, naš i evropski decidno su kazali šta trebaju URADITI. Dakle, nema se šta razgovarati, da bi se dogovorilo o dogovoru. 

Treba samo provesti presudu. A to je u Bosni i Hercegovini, kao rijetko gdje u svijetu najveći problem. Vjerujem da ne postoji država u svijetu čiji političari manje poštuju sudske presude od BiH. Što je još gore, za nepoštivanje presuda niko ne odgovara. 

No, vratimo se slučaju Baralija. Mjesec i 20-ak dana ostalo je do isteka roka koji je Evropski sud u Strazburu dao našim vlastima. Nije baš razumno očekivati da će se osovina Izetbegović - Čović sa pratnerima Komšić-Radončić uspjeti dogovoriti o neophodnim izmjenama Statuta Mostara i održavanju izbora. 

SDA ima problema i sa svojim unutrašnjim izborima. Duboko podijeljena, intelektualno i moralno osakaćena teško da će iznaći način da Čovića uvjeri i pobijedi. 

Čović je s druge strane potpuno relaksiran činjenicom da na skoro svim nivoima ima svoje predstavnike u vlasti. Uz to HDZ je ključ u zakonodavnim tijelima države i entiteta FBiH. Zbog toga je Dragan Čović u poziciji da odugovlači procese i razvlači pamet i domaćoj javnosti i političarima i zvaničnicima međunarodne zajednice. 

Zaključak se sam po sebi nameće - političari NEĆE riješiti pitanje izbora u Mostaru u skladu s presudama. 

Evropski sud je ostavio mogućnost Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine da on, ako političari zakažu, uspostavi privremeno rješenje. Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević je isti dan kada je objavljena presuda “Baralija protiv BiH” poručio da će, ako političari ne urade svoje, Sud reagovati. 

“Nadam se da će zakonodavac to prije nas uraditi. Šest mjeseci je kratko. Centralna izborna komisija mora najkasnije početkom svibnja maja lokalne izbore. Postoji pravilo da se šest mjeseci prije izbora ne mijenjaju izborna pravila, niti donose nova. Prije tih šest mjeseci, ako se bude moralo reagirati – reagirat će se. Kako će Ustavni sud odlučiti ne znam jer o tome odlučuje najmanje pet sudaca”, kazao je tada Knežević. 

A rok za provođenje presude ističe za manje od dva mjeseca i tada ćemo već biti duboko u izbornoj kampanji, a to je vrijeme kada nacionalisti ‘ne popuštaju.

Bez obzira na spremnost Ustavnog suda da odlučuje, pitanje je hoće li za odluku ostati dovoljno vremena. S druge strane je i CIK BiH i potreba da se i oni pripreme za izbore u Mostaru. Knežević je detektovao još jedan problem, a to je ne mijenjanje izbornog zakonodavstva tik pred izbore. 

I kada se sve sabere jedina nada da Mostarci ove godine, prvi put nakon 2008. izađu na izbore je da Ustavni sud što prije reaguje i omogući demokratsko pravo svim građanima Mostara. 

Bude li se čekalo na dogovor SDA i HDZ, Mostarom će i dalje vladati Ljubo Bešlić, a Irma Baralija će se pridružiti Dervi Sejdiću i Jakovu Finciju u iščekivanju demokratije.