Poraz Tužilaštva BiH: Četvrti korpus nije mogao gađati Kalinovik, niti su ikad gađani civili!

A. Čorbo-Zećo

Na suđenju u slučaju Ramiza Drekovića svjedok Tužilaštva BiH, Esad Ramić, inače komandant Isturenog komandnog mjesta Bjelimići potvrdio je da Četvrti Korpus artiljerijski gađao prednji kraj neprijatelja i njihove jedinice koje su žestoko tukle po Konjicu, okolnim selima i pripadnicima Armije RBiH, a da nikada nisu gađali civilne ciljeve

„Civilne ciljeve nikada Četvrti korpus nije gađao, niti je ikada takva naredba došla u IKM Bjelimići gdje sam ja bio komandant, niti bih takvo što izvršio“, kazao je Ramić.

On je kazao da je Četvrti korpus radio isključivo po planskoj dokumentaciji koju je sadržavala samo vojne ciljeve.

„Radili smo strogo po planskim dokumentima, a Dreković nikada nije od mene tražio da gađam neke civilne ciljeve niti bih ja to ispunio“, kazao je Ramić.

Dreković se tereti da je naredio neselektivno granatiranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.

„Nisam ni čuo da je Dreković ikada ikome tražio da gađa civilne ciljeve. Četvrti korpus nije imao mnogo artiljerije. Nismo imali niti originalnu municiju za haubicu 122 milimetra, sami smo izrađivali u Jablanici, pa haubica je gađala sa 60 posto od ukupnog dometa. Dakle, nismo mogli ni pogoditi Kalinovik. Prvi korpus je pomagao nam, jer smo uslijed nemogućnosti da odgovorimo na žestoke artiljerijske napade tražili sadjestvo Prvog korpusa, koji je imao bolju artiljeriju i originalnu municiju ranije zaplijenjenu“, kazao je Ramić.

Potvrdio je advokatima odbrane da su srpske snage najžešće artiljerijske napade izvodile krajem petog i početkom šestog mjeseca 1995. godine.

„Dreković je bio dosta strog i subordinaciju je poštovao do kraja“, kazao je Ramić.

Tužitelju Milangu Kajganiću Ramić je pojasnio da je IKM oformljen u martu 1995. godine zbog potrebe da se konsoliduju redovi Armije RBiH, jer su neprijatelji žestoko napadali i postojao je bojazan da će se VRS spojiti. Napomenuo je da je stradalo 70 civila i da je ubijeno 33 djece. 

„Neprijatelj je napadao iz pravca Kalinovika, zauzeli su nekoliko sela, ubijali su i civile, bila je panika“, kazao je Ramić.

Od oruđa su tada imali haubicu 105 mm, haubicu 122 te minobacače koje su brigade koristile.

Potvrdio je da je pisan artiljerijski dnevnik, izvještaj o borbenim dejstvima te da je IKM Bjelimići imao paket veze odnosno da je s komandom Četvrtog korpusa imao vezu depešom, da nije bilo žičane veze.

„Nismo imali ni put, kakva veza“, kazao je Ramić.

Prema njemu, nije bilo samoinicijativnog djelovanja niti je ispaljivano više projektila od odobrenog. Ramić je rekao da je na toj dužnosti ostao do polovine maja 1995. i da je došao novi komandant IKM-a, kojem je narednih dana predavao dužnosti.

Nastavak suđenja je 10. marta.