PROGON KAO SUDBINA Mijanmaru naređeno da zaustavi genocid nad Rohingyama

SARAJEVO, (Patria) - Međunarodni sud pravde u Haagu naredio je Mijanmaru da hitno zaustavi genocid nad Rohingyama.

Odluka je donesena na zahtjev Gambije, iz koje tvrde da je mijanmarska vojska prekršila UN-ovu Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Ovo je treći slučaj procesuiranja genocida - nakon Drugog svjetskog rata.

UN ih je nazvao "najprogonjenijom manjinom na svijetu". No do 25. augusta 2017. zapadni svijet jedva da je znao za Rohingye, piše HRT. Tada su mijanmarska vojska i budistički militanti ubili više od 24.000 pripadnika te muslimanske manjine na zapadu zemlje. Mijanmarska vojska spalila im je sela, a od augusta 2017. više od 700.000 Rohingya izbjeglo je u susjedni Bangladeš.

Pripadnike te muslimanske manjine u većinski budističkoj zemlji vlada Mijanmara ne priznaje kao svoje državljane pa im je, među ostalim, ograničeno kretanje, nemaju pristup obrazovanju i medicinskoj skrbi. Kada je Nacionalna liga za demokraciju, predvođena dobitnicom Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi, potkraj augustr 2016. preuzela vlast, mnogi su se nadali boljem položaju Rohingya koji nisu ni smjeli sudjelovati na izborima. Ali to se nije dogodilo.

"Mislim da je nerazumno očekivati da sve riješimo u 18 mjeseci", rekla je Aung San Suu Kyi.

Rastao je pritisak međunarodne zajednice da se zaustavi nasilje nad Rohingyama. Posebno u muslimanskim zemljama. Demonstranti u bangladeškoj prijestolnici Dhaki zapalili su mrtvački lijes za Suu Kyi. UN je osudio Mijanmar zbog provođenja "okrutne vojne operacije", nazivajući to "školskim primjerom etničkog čišćenja".

A tadašnji je američki državni tajnik Rex Tillerson pozivao novu mijanmarsku vladu na zaustavljanje nasilja, dodajući da shvaća "složenu situaciju" u kojoj je Suu Kyi, s obzirom na sporazum o podjeli moći, koji je njezina stranka sklopila s vojskom.

Dok su nevladine organizacije pozivale na uvođenje sankcija i embarga na oružje mjanmarskoj vojsci, a Ujedinjeni narodi potkraj 2017. molili stotine miliona dolara pomoći za rješavanje humanitarne krize, Suu Kyi je u jednom od rijetkih javnih istupa trivijalizirala događaje.

U novembru 2017. Bangladeš i Mjanmar potpisali su sporazum o povratku izbjeglih Rohingya. Ali bez obzira na loše uvjete života u prenapučenim kampovima, ne žele se vratiti.

Vlada u Bangladešu garantovala je da ih na povratak neće prisiljavati. 

Usto, ne vjeruju mijanmarskim obećanjima s figom u džepu da bi im djeca mogla imati pravo na puno državljanstvo. I ne manje važno, nitko im ne garantuje sigurnost.

Važan korak u tom smjeru napravila je zapadnoafrička država Gambija koja je u ime Organizacije islamske suradnje pred najvišim sudom UN-a pokrenula tužbu protiv Mijanmara zbog genocida nad Rohingyama. Zatražila je da se, za početak, odrede hitne mjere "trenutačnog prekida mjanmarskog genocidnog ponašanja".

Najviše se iščekivalo očitovanje mjanmarske čelnice Suu Kyi.

Prije gotovo 30 godina suprug i djeca primili su u njezino ime Nobelovu nagradu za mir u Oslu. Bila je tada u kućnom pritvoru zbog borbe protiv vojske koja je poništila pobjedu njezine stranke na izborima 1990. Upravo na godišnjicu dobivanja Nobelove nagrade stala je ispred 17 sudija haškog suda.

Istražitelji UN-a ocijenili su da nije iskoristila svoj moralni autoritet da zaštiti civile.

Suu Kyi je ono što se dogodilo opisala kao "protuterorističku operaciju" koja je bila odgovor na akcije muslimanskih gerilaca u augustu 2017. Ne poriče da su se zločini dogodili, ali kaže da su krivci kažnjeni. No istina je da su vojnike osuđene na 10 godina zatvora već pustili na slobodu, piše HRT