'Ako BiH ne izgradi autoput u narednih šest ili sedam godina, dovodi u pitanje njegovu isplativost'

Piše: Armin Aljović

Iz državne Vlade Bosne i Hercegovine u petak je na mailove novinskih redakcija stiglo saopćenje u kojem ih se obavještava da je Bosna i Hercegovina dobila grant sredstva za nove kilometre autoputa: „Na Samitu koji se održava u okviru Berlinskog procesa Bosni i Hercegovini je odobren paket od tri investicijska projekta u oblasti transporta. Riječ je o grant sredstvima u iznosu od 96,8 miliona eura za dionice autoputa na Koridoru 5c ( dijelovi dionica Vukosavlje - Doboj, Zenica sjever - Žepče jug i Žepče jug- Doboj jug). Ukupna vrijednost ova tri projekta iznosi 433,39 miliona eura.“

Čini se da je za Bosnu i Hercegovinu najlakši dio osigurati finansijska sredstva za gradnju tog nacionalnog koridora, koji ne bi značio samo bržu komunikaciju iz centralnih dijelova zemlje prema sjeveru i jugu, već bi Koridor 5c Bosnu i Hercegovinu učinio glavnim tranzitom od centralne Evrope prema Mediteranu. Problem je, međutim,  što o prvom međunarodnom autoputu kroz BiH, za zemlju jednom od najvažnijih infrastrukturalnih nacionalnih projekata od Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine do danas, koji građanima treba da donese prosperitet, ne odlučuje zakon ekonomije, već se u BiH i gradnja autoputa potpuno pogrešno postavlja kao pitanje etno-politike. Sama trasa autoputa često je predmetom polemika da li treba proći preko hrvatskog, bošnjačkog ili srpskog zemljišta što gradnju odgađa unedogled.

Koridor 5c koji prolazi duž cijele BiH evropski je transportni koridor dug oko 700 kilometara, počinje u Budimpešti u Mađarskoj, prolazi kroz Hrvatsku, zatim kroz cijelu Bosni i Hercegovinu i ponovo ulazi u Hrvatsku. Zamisao onih koji su kreirali Koridor 5c na Paneuropskoj transportnoj Konferenciji 1994. na Kreti, te ga doradili tri godine kasnije u Helsinkiju bila je povezivanje Srednje i južne Evrope. Mađari su završili svoj dio tog koridora, Hrvatskoj je, uz velike probleme danas ipak ostao još jedan manji dio za izgraditi prema Mađarskoj, dok Bosna i Hercegovina, kroz koju prolazi polovina tog koridora uveliko zaostaje. Od 300 i nešto kilometara autoputa koji prolazi kroz zemlju, a čija je izgradnja počela 2001. radovima na dionici Jošanica - Podlugovi, do danas je završeno tek oko 100 kilometara, ili jedna trećina ovog važnog koridora. Ako je vlastima Bosne i Hercegovine trebalo 18 godina da izgradi trećinu autoputa, nastavi li se istom dinamikom raditi i u budućnosti, Koridor 5c će biti gotov za 36 godina! Ali, jasno je da Bosna i Hercegovina nema toliko vremena za čekanje, na prvom mjestu zbog odljeva kvalifikovanog kadra (prema Dokumentu Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine 2018. - 2021. BiH godišnje napusti oko 20.000 stanovnika). Vrlo je izvjesno da BiH ubrzo neće imati vlastite radne snage koja je sposobna graditi Koridor 5c koji prolazi kroz BiH, već će taj posao morati povjeriti ne samo stranim kompanijama – jer neke od njih već rade na bh. autoputu - nego i njihovim uvoznim radnicima, na način kako Kinezi grade Pelješki most ili kako je planirana gradnja Termo bloka 7 u Tuzli. Prema zakonima ekonomije, to je najgori scenario za jednu državu, jer se vlade kod banaka zadužuju za višemilionske kredite, dok novac ne ostaje da cirkuliše u državi i njenom vlastitom krvotoku, već preko stranih kompanija i uvozne radne snage izlazi iz zemlje, dok državi ostaju samo obaveze prema bankama.

Netransparentnost same gradnje Koridora 5c koji prolazi kroz BiH dodatni je problem koji opterećuje ovaj nacionalni projekt – klizište na dionici autoputa od Sarajeva prema Lepenici pokazalo je da postoje propusti kod samog planiranja gradnje Koridora. Eksperti upozoravaju na činjenicu da su geolozi morali uočiti sumnjive dijelove terena, i preduhitriti katastrofu, ali očito je da pripreme za gradnju tog dijela autoputa nisu izvršene po najvišim standardima. Polovinom prošle godine u Glamočanima kod Banja Luke ministar za saobraćaj u bh. entitetu Republika Srpska Neđo Trninić je na autoputu koji treba da se uključi na 5c svečano otvorio rušenje naplatnih rampi – koje su postavljene na nepropisnom mjestu! Gradnja tih rampi poreske obveznike koštala je 2,5 miliona KM, dok su građani dodatno morali platiti i rušenje, i tu u iznosu od cijelih milion KM.

Premda su novinari godinama istraživali nepravilnosti u gradnji autoputa, sve je okončano bez ozbiljnih sankcija. 

Domaći i međunarodni neovisni eksperti već odavno pale alarme uzbune - ako Bosna i Hercegovina svoj dio Koridora 5c ne izgradi domaćim kompanijama i domaćom radnom snagom u narednih šest ili sedam godina, taj autoput bi nakon toga mogao biti uska omča oko vrata i državi i njenim građanima.