U sarajevskom Ateljeu Figure promovisana fotomonografija 'Iza sedam logora'

SARAJEVO, (Patria) - Fotomonografija „Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, promovisana je večeras u Sarajevu u Ateljeu Figure.

Autorski rad fotoreportera Hrvoja Polana, novinara i pisca Viktora Ivančića i novinara i istraživača Nemanje Stjepanovića, u izdanju beogradskog forumZFD govori o domovima kulture i objektima kulturne namjene koji su tokom ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije pretvoreni u logore i mučilišta.

Novinar i pisac Viktor Ivančić rekao je da je poricanje zločina sveprisutno, ali da je ono u nekim slučajevima i na nekim mjestima svakako brutalnije od drugih. Naveo je primjere više logora na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske u kojima su mučeni civili tokom rata, te upozorio da na takvim mjestima danas nema spomena žrtvama, ali ima spomen vojsci koja je sudjelovala u mučenju.

„Svi govorimo o svojim žrtvama. Ali, moramo početi govoriti i o svojim zločinima. Jer, jednostavno katarza se mora desiti“, rekao je Ivančić. On je dodao da su domovi kulture bez sumnje služili za zatvaranje i mučenje tokom rata devedesetih jer su kao takvi odgovarali svojom infrastrukturom, ali je istakako da kolege i njega to svakako nije spriječilo da u svemu vide i neku vrstu simbolike.

„Srpski pjesnici su devedesetih dolazili u Krajinu i u domovima kulture, na takozvanim pjesničkim večerima pravili uvertiru za tenkove“, rekao je Ivančić, dodajući da su se u tim istim domovima kulture kasnije dešavala ritualna ubijanja, što se može smatrati i obračunom sa prošlošću, jer su ti objekti u bivšem sistemu služili za emancipaciju društva.

Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nerzuk Ćurak, koji je također govorio o fotomonografiji na promociju u Ateljeu Figure rekao je da je kulturno nasilje možda i najopasnije, „jer ono legitimira zločine, preko jezika, religije...“

„Rade zločine i uvjereni su da rade ispravno“, rekao je profesor Ćurak, ističući da je knjiga „Iza sedam logora“ zahtjev da se okonča kultura poricanja zločina.

Profesor Ćurak je napomenuo da „svi znamo da je Biljana Plavšić u Haagu priznala zločine“, ali je primijetio da tog priznanja nema u školskim čitankama, što je, dodao je Ćurak, pogrešno jer bi u slučaju da se to priznanje našlo u školskim udžbenicima, djeca mogla preispitati i ulogu njihovih očeva tokom rata, kako to preispituju djeca u Njemačkoj.

Fotoreporter Polan upozorio je da se logori, koje je fotografisao za potrebe ove knjige, nalaze u učajnom stanju, što on također smatra poricanjem zločina, kao što je, poručio je, „poricanje zločina i šutanja lokalne zajednice o dešavanjima u tim logorima tokom rata."