Prošla je 21 godina: Sjećanje Zdravka Grebe o zastavi BiH

BiH, (Patria) - Sadašnja zastava Bosne i Hercegovine zvanično je u upotrebi od 4. februara 1998. godine kada je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo aktuelnu zastavu jer se poslanici Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti oko nove zastave, a grb je usvojen sredinom maja 1998. godine. Danas je dakle 21 godina kako je plavo-žuta zastava sa bijelim zvijezdama zvanično u upotrebi. 

Zanimljivu priču o cijelom procesu nastanka i značenja aktuelne zastave i grba i njihovim elementima ranije je za agenciju Patria ispričao profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo. Profesor emeritus Grebo preminuo je prošle sedmice u Sarajevu. U nastavku donosimo njegovo sjećanje na dane kada je BiH trebala dobiti svoju zastavu i grb. Inače, grb BiH usvojen je u maju 1998. godine. Kako je kazao, tada je imao priliku vidjeti prve printove prijedloga za novi grb i novu zastavu.

- Kao danas se sjećam, sve varijante su bile žuto-plave. Neke su bile horizontalne, pa veća plava crta, pa manja žuta. Na kraju je bio i ovaj prijedlog koji danas imamo kao oficijelni grb i zastavu BiH. Ne republike, nego BiH kako se ona zove nakon Dejtona. A to je ovaj stilizovani žuti trougao, što bi trebalo biti kao grafički očišćeni prostor teritorije BiH. Imamo ovo plavo dno i ta dva polja dijele ove bijele zvijezde – kaže Grebo za NAP.

Kako je kazao, saznao je da je autor tog rješenja neki holandski dizajner što njemu stvara malu nelagodu, jer kako je rekao u svim državama koje drže do sebe i koje se pozivaju na tradiciju, na nacionalni ponos, državotvornost, ovakvi simboli moraju biti produkt nekog od domaćih ljudi, a u ovom slučaju to je uradio stranac.

- Ono što je skoro karikaturalno i što cijelu ideju dovodi u pitanje jeste da te bijele zvijezde, koje simboliziraju Evropsku uniju, odnosno ona prva i ova zadnja su zvijezde sa "hendikepom". Na zastavi ona prva zvijezda ima glavu i ruke, a nema noge, a zadnja ima samo noge i neko mi je pričao da to znači da te zvijezde permanentno kruže i teku i ona gornja izlazi, ona donja ulazi i onda one stalno na našem grbu i zastavi rade neki posao – kazao je Grebo.

Profesor Grebo govorio je da se identifikacija ljudi sa svojom zemljom izgrađuje i kroz ove simbole, misleći pri tome i na himnu. Grebo je dodao i da kao legalista prihvata i poštuje grb i zastavu svoje zemlje, himnu bez teksta što je popriličan presedan, ali da emotivnu vezanost nema.

- Nikad mi niko neće objasniti zašto je zastava s ljiljanima koja ima svoje korijene u srednjovjekovnoj Bosni bilo kome smetala. Ako su ljiljani bilo kakvi simboli onda su više katolički, nego muslimanski, odnosno anžuinski apsolutno nisu muslimanski simboli ako su ikakvi simboli to su anžuinski ljiljani koji postoje u heraldici – pričao je profesor Grebo.

Oni koji su imali priliku biti u kabinetu profesora Grebe na Pravnom fakultetu vidjeli su da osim aktuelnog grba ima i zastavu s ljiljanima RBiH. 

- Zastava s ljiljanima ima temelj, cijela heraldika, franjevački grbovnik to se može vidjeti. Grb koji smo imali s mačem i šest ljiljana, to je bio grb koji se veže za kralja Tvrtka. A pravi bosanski grb, koji se može naći u grbovniku ima bordo podlogu s krunom i ruku savijenu u laktu – kazao je Grebo.