Povratnici u Vlasenicu grade brend od mliječnih proizvoda

VLASENICA, (Patria) – Nekoliko porodica iz Vlasenice i okolnih mjesta udružili su svoja mala gazdinstva, nakon čega su počeli proizvodi vrhunske mliječne delikatese.

Najveći dio tih proizvoda završi u Sarajevu, gdje imaju sigurne i unaprijed rezervirane kupce.

Amir Ferahović se u Vlasenicu vratio 2009., nakon ratnih strahota. Ekonomija u tom dijelu zemlje je jedna od najnerazvijenijih. Tražio je način kako da svojoj porodici i sebi osigura dostojan život. Iritiralo ga je to ako bi morao živjeti od pomoći drugih ljudi.

„Vlasenica, kao i drugi dijelovi istočne Bosne imaju izuzetno čistu prirodu. Meso, mliječni praizvodi ili bilje koje uzgajamo na našim malim imanjima su vrhunske kvalitete. Odlučili smo da to pokušamo komercijalizirati“, kaže Ferhatović za agenciju Patria, dodajući da su ideju dobili nakon što su vidjeli da razvijene zemlje zapada mnogo ulažu u proizvodnju zdrave hrane. Siguran je da mala porodična imanja imaju svjetlu budućnost i u Bosni i Hercegovini.

„Imali smo loša iskustva sa velikim nakupcima. Na početku saradnje ponude dobru cijenu za mlijeko, ali ta cijena se do kraja godine obično popolovi. Država još nema mehanizme da zaštiti malog proizvođača. Zbog toga smo odlučili da tržište za naše proizvode tražimo sami“.

Amir Ferhatović i njegovi prijatelji proizvode mlijeko i pavlaku, kao i više vrsta sireva. Neke od sireva aromatiziraju začinskim biljem, koje također uzgajaju na vlastitim imanjima, pa dobiju delikatese koji bi u marketima imali cijene nedostupne za većinu bh. građana. Jednom sedmično prelaze oko 100 kilometara u jednom pravcu, koliko je udaljena Vlasenica do Sarajeva, kako bi mušterijama donijeli proizvode na kućna vrata.

Proizvode i kozije mlijeko, za kojim je u posljednje vrijeme potražnja izuzetna.

„Mislimo da je ovaj koncept dobar. Mi se ne možemo obogatiti od ovoga, jer cijene prilagođavamo prosječnoj plati u BiH, ali možemo pristojno živjeti. Naravno, da bi koncept zaživio, i uključio što više ljudi, što je naš osnovni cilj, to ne zavisi samo od nas. Naši kupci moraju prioritet prilikom kupovine dati nama domaćim proizvođačima, a ne uvoznim proizvodima“, kaže Ferhatović.

Njegov cilj je uz pomoć organizacija za razvoj sela obogati stočni fond u tom dijelu BiH, ali i osigurati mehanizaciju kako bi sam proces proizvodnje bio konkurentniji na tržištu.