BiH, (Patria) – Ugledni Forbes pozicionirao je krajem prošle godine Bosnu i Hercegovinu na 97. mjesto na listi za pokretanje biznisa, što je čini najlošije rangiranom na toj listi od svih zemalja regiona.
Bolje pozicionirana zemlja regiona na najnovijoj listi Forbesa je Hrvatska koja se našla na 51. mjestu. Slijedi Makedonija na 63. mjestu, Crna Gora (68), Srbija (69) i Albanija na 71. mjestu.
Problem decentralizirane vlade
Autor teksta Kurt Badenhausen naveo je da „decentralizirana vlada u BiH otežava koordinaciju i reformu ekonomske politike, dok prekomjerna birokratija i segmentirano tržište obeshrabruju strane investicije.“
Domaći privrednici u BiH upozoravaju da oni pune javne budžete, iz kojih se finansiraju i političari ali i skupa i troma administracija, ali da zauzvrat od države ne samo da nemaju potporu, već političari svojim postupcima svjesno rade protiv njih. Naprimjer, BiH je i dalje jedna od zemlja sa najvećim porezima na plaće u cijelom regionu, poticaji za privrednike su nikakvi, a uslovi za pokretanje biznisa su ubjedljivo najkomplikovaniji od svih zemalja Zapadnog Balkana.
"Čini se da su u BiH na najvećem udaru političara oni koji ovu zemlju kako-tako voze naprijed", upozoravaju privrednici, žaleći se na status kojeg imaju u društvu.
Ekonomist Damir Miljević kaže za Patriju da je posve jasno da se odnosi u politici preslikavaju i na ekonomiju zemlje, kako u pozitivnom tako i negativnom smislu.
Ekonomisti upozoravaju da političari u BiH ne samo da svojim ponašanjem prijeće dolazak stranih investicija, već blokiraju razvoj i domaće privrede.
Siva lista FATF-a
Zbog nemogućnosti da se postigne politički konsenzus Bosna i Hercegovina je tek krajem februara skinuta sa sive liste FATF-a (Međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca), što je domaćim privrednicima itekako otežavalo poslovanje.
Vlasti iz bh. entiteta Republika Srpska kočili su donošenje državnih zakona koji bi doprinijeli kvalitetnijem praćenju tokova novca, ali i nekih drugih zakona koje je FATF tražio od domaćih vlasti, što je BiH sve donedavno držalo na sivoj listi te međunarodne organizacije.
Za to vrijeme poslovanje banaka u BiH i kao i poslovanje domaćih privrednika sa inostranstvom bilo je usporeno i otežano.
Ovo je samo jedan od konkretnih primjera kako bh. vlasti rade na štetu domaće privrde.
Prema analizi CCI-a, zbog visoke stope korupcije ali i stalnim zveckanjem oružjem, koje potenciraju nacionalističke stranke u BiH, kreditni rejting BiH je u grupi koja se kolokvijalno naziva „smeće“. Ispod BiH su samo zemlje koje su zahvaćene ratom. To može dati objašnjenje zašto je BiH sve manje interesantnija stranim investitorima. Praksa govori da svaki ozbiljan investitor prvo gleda kreditni rejting zemlje, pa tek onda razmatra da li će ulagati tu ili ne.
Zbog broja za hitne pozive 112 na udaru autokuće
Neobjašnjivo ponašanje političari u BiH dosta slikovito pokazuju i u slučaju oko izmjena Zakona o komunikacijama kojim se tretira oblast uvođenja broja za hitne slučajeve 112. To je međunarodni broj koji se koristi u svim evropskim zemljama. Vlasti bh. entiteta Republika Srpska ne žele da se jedinstveni broj 112 uvede i na nivou Bosne i Hercegovine, što je dovelo na udar autokuće u Bosni i Hercegovini.
“Nova vozila u svom sistemu imaju sigurnosni uređaj, koji se u slučaju udesa može brzo aktivirati i pozvati pomoć. Kako BiH nije u sistemu jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije, a taj sigurnosni uređaj je povezan sa bojem za hitne pozive 112, kupcima u BiH ne možemo isporučiti vozilo sa tom najsavremenijom opremom”, objašnjavaju iz jedne sarajevske autokuće za Patriju.
“Također, uz ovaj broj za hitne pozive vezana je i neka druga oprema koja se sada koristi u novim vozilima, a koju kupci u BiH ne mogu imati jer se politika ne može dogovoriti oko formalnih stvari”, zaključuju iz te autokuće.
Iako je njihovo djelovanje usmjereno ka urušavanju privrede, “Dojče vele” je u 2015. godini uradio istraživanje iz kojeg se vidi da su bh. političari među najplaćenijim u Evropi.
“Naprimjer, primanja tročlanog Predsjedništva BiH dostižu skoro 7.000 KM, uz pripadajuće paušale i troškove za odvojeni život, a primanja bh. parlamentaraca kreću se od 4.000 do 6.500 KM, što je više od plate premijera Slovenije”, objavio je DW.