ARIF KULIĆ ZA NAP Kako smo Sarajevo osiguranje od posrnulog giganta vratili na lidersku poziciju

Arif Kulić je na poziciji generalnog direktora najveće osiguravajuće kuće u BiH Sarajevo osiguranja tek nešto više od godinu dana. Imenovan je 18. maja 2016. Zamijenio je dugogodišnjeg direktora Midhata Terzića, koji je podnio ostavku na ovu poziciju.

Za agenciju Patria Kulić govori o nevjerovatnim tržišnim uspjesima koje je kompanija postigla u samo 14 mjeseci, koliko njome rukovodi njegov tim i on.

U Sarajevo osiguranje Kulić je došao sa pozicije rukovodioca Porezne ispostave Centar 2010. godine. Obavljao je poslove pravnog savjetnika, te rukovodioca službe šteta u Podružnici Sarajevo. Na poziciju generalnog direktora došao je sa mjesta direktora 'Osing-osiguranje inženjering', jedne od firmi u vlasništvu Sarajevo osiguranja, koje se bavi kontrolom tehničke ispravnosti motornih vozila.

Sarajevo osugiranje je ponovo izbilo na lidersku poziciju u BiH. Sada ste ispred konkurentske Uniqe i Euroherca. Rezultat je tim značajniji uzme li se u obzir da ste prošli kroz turbulentan period. Vlada FBiH vas je do prije nekoliko mjeseci namjeravala prodati. To je ipak podobro uzdrmalo ugled kuće. Klijenti nisu znali šta će se desiti sa vama? Za 12 mjeseci od gotovo posrnule kompanije vratili ste se na lidersku poziciju na tržištu osiguranja u državi?

Prije nešto više od godinu dana po dolasku na čelo uprave Sarajevo osiguranja, zatekli smo katastrofalno stanje. Velike dugove prema dobavljačima, milionske iznose neplaćenih šteta, katastrofalnu organizaciju od 14 potpuno autonomnih filijala i još mnogo problema koji su rezultirali nalozima Agencije za nadzor i ozbiljnom prijetnjom za oduzimanje licence za rad našem društvu.

U Upravu društva i za svoje prve saradnike predložio sam također mlade i iskusne dugogodišnje uposlenike Sarajevo osiguranja. Kao prava ekipa entuzijasta uz ogromnu količinu ljubavi prema firmi i državi Bosni i Hercegovini, odlučno smo krenuli u tada ''nemoguću misiju'' transformacije i restruktuiranja posrnulog giganta kakav je Sarajevo osiguranje. Također moram istaći da je ogromna većina radnika shvatila trenutne probleme i prihvatila nužne promjene.

Jedan manji broj radnika, mogu slobodno kazati neradnika je pokušao na raznorazne načine opstruirati neminovne promjene te zadržati neka nenormalna i nemoralna prava stečena u ranijem periodu, tako da smo se suočili sa raznim prijetnjama, pritiscima, ucjenama, ličnim diskreditacijama i slično, ali se nismo niti ćemo se osvrtati na ovakve pojedince kojih je sve manje u našem društvu.

U ovom trenutku mogu slobodno kazati da društvo posluje stabilno, da je svakim danom usluga bolja i sposobno je već u ovom trenutku odgovoriti na sve izazove tržišta.

Težak period raskršćivanja sa prošlošću je iza nas, konačno krajem prošlog mjeseca na Skupštini dioničara usvojen je izvještaj o poslovanju za 2016. godinu, čime smo stavili tačku na ovaj teški period.  

U 2016. godini ostvarili smo 54,8 miliona KM premijskog prihoda, od čega je 51,5 miliona KM neživotnih osiguranja i 3,3 miliona KM životnih osiguranja. Posebno bih istakao da smo isplatili 31,3 miliona KM po osnovu šteta, pa smo po tom najznačajnijem kriteriju ostali vodeće osiguravajuće društvo u BiH.

Uz to, samo po osnovu poreza na prihod, doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje smo uplatili u 2016. godini 4,6 miliona KM, što je najviše u osiguravateljskoj branši.

U 2017. godini imamo smo još bolje rezultate. To se vidjelo i prošle sedmice kada su Odbor za reviziju i Nadzorni odbor usvojili izvještaj o radu društva za prvih šest mjeseci 2017., gdje je društvo ostvarilo dobit od 390.000 KM.

Ono što je najznačajnije jeste da smo po prvi put u mjesecu maju nadmašili rezultat iz prošle godine po visini premijskog prihoda i to za oko 650.000 KM. Samo u tom mjesecu ostvarili smo premijski prihod nešto veći od 6 miliona KM, što je ujedno i najveći premijski prihod na tržištu osiguranja u zemlji, a uz to za prvih pet mjeseci, što su posljednji zvanični rezultati, imamo najveći premijski prihod od svih društava.

Vratili smo neke stare, značajne klijente poput Elektroprivrede BiH sa kojom smo potpisali trogodišnji ugovor u vrijednosti od oko 5,5 miliona KM.

Do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova kada je u pitanju tržišna pozicija.

Kako ste se uopće prihvatili pozicije rukovodioca najvećeg osiguravajućeg društva u BiH, u vremenu kada bi mnogi drugi pobjegli od te odgovornosti? Došli ste u vremenu kada je Sarajevo osiguranje bilo na prekretnici, ili će skrenuti u provaliju, ili će se ponovo izdići iznad svih. Kako ste znali da je sudbina ipak svjetla?

Moj dolazak na poziciju direktora Sarajevo osiguranja 18. maja prošle godine koincidirao je sa odlukom Vlade Federacije da proda državni udio u kapitalu od 45 posto. Pored te činjenice, nova Uprava se suočila sa teškim stanjem unutar same kompanije koja je bila opterećena štetama vezanim za februarske proteste i poplave iz 2014. godine. Prethodni menadžment je podnio ostavku i mi smo se našli u situaciji da, u što je moguće kraćem roku, izvršimo konsolidaciju firme te stabilizujemo njeno poslovanje kako ne bi bio doveden u pitanje i sam njen opstanak.

Ovom prilikom moram istaći i značajnu podršku  Vlade F BiH koja nam je u tom periodu pružila stručnu i svaku drugu pomoć u vidu tima eksperata kako bismo pojačali kapacitete u unapređenju, optimizaciji i praćenju poslovnih procesa. Pored najvećeg dioničara i drugi dioničari, a prije svih fondovi su pružili značajnu podršku u konsolidaciji i restruktuiranju društva. Zajednički cilj svih vlasnika kapitala, uprave društva i velike većine uposlenika bilo je vraćanje Sarajevo osiguranja na poziciju domaćeg tržišnog lidera u osiguranju i mi smo taj cilj realizirali.

Druga polovina 2016. godine za nas je bila period u kojem smo pokrenuli i realizirali brojne procese unutar Sarajevo osiguranja.

Tu mislim prije svega na organizacijsko i kadrovsko restrukturiranje koje je rezultiralo efikasnijom poslovnom mrežom od osam podružnica te potpunu centralizaciju svih funkcija društva gdje posebno mislim na finansije i štete.

Zašto je onda Vlada početkom 2017. godine krenula tako agresivno da proda svoj paket u drušvu, koji uopće nije mali, iznosi 45 posto dionica?

Uprava društva, kako smo to i ranije naglašavali, ne može i neće sporiti bilo kojem dioničaru pa tako niti Vladi Federacije kao najvećem pojedinačnom dioničaru  da donosi  odluke po pitanju prodaje dionica. Međutim, tajming u kojem se desila ova posljednja odluka Vlade je bio pogrešan i na tu odluku su snažno reagovali naši radnici organizovani kroz sindikat.

Radnici su bili i danas su dobro upućeni u ono šta se dešava oko Sarajevo osiguranja i zabrinuti su da će pokrenuti pozitivni procesi biti prekinuti jer će doći neki novi investitor i bez ikakvog dogovora oko budućeg statusa uposlenih preuzeti upravljanje nad kompanijom. Ova firma je potpisnik Općeg kolektivnog ugovora te je istaknuta bojazan da će njegove odredbe biti poništene.

Podržavamo Sindikat u zahtjevu da u eventualnoj budućoj prodaji budu jasno istaknuti mehanizmi zaštite radnika. Vjerujemo da se na taj način štite i interesi države s obzirom na milione maraka koje Sarajevo osiguranje daje kroz poreze i doprinose, a svakako da je značajno da kupac državnog dijela dionica bude neko sa vizijom daljeg razvoja i sa rezultatima u djelatnosti osiguranja.

Nakon dva neuspjela pokušaja Vlade  Federacije BiH u 2016. godini te pokretanja postupka prodaje u martu 2017. godine imali imali smo niz negativnih efekata po ukupan rejting firme i njeno poslovanje, ali predanim radom, ozbiljnim pristupom poslu i angažmanom svih uposlenika društva uspjeli smo vratiti pozitivan imidž društva što je evo u konačnici i rezultiralo rastom premije, podizanjem nivoa kvaliteta usluga, efikasnosti obrade i isplate šteta  te u konačnici ukupno dobrim poslovnim rezultatom za prvih 6  mjeseci 2017. godine.

Kako su radnici reagirali na promjene koje ste donijeli u Sarajevo osiguranje?

Od kada radim unutar sistema Sarajevo osiguranja, smatrao sam i smatram i dalje da najveći kapital ove firme nisu hiljade kvadrata poslovnih prostora ni objekti na atraktivnim lokacijama u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Goraždu, ni imovina vrijedna 40 miliona KM, nego upravo ljudi koji ovdje vrijedno rade i čuvaju svoju firmu i njen dobar imidž. Mi smo djelovali u skladu sa programom koji je odobrila Agencija za nadzor osiguranja i uz asistenciju Vlade F BiH i od nas su se, na određeni način, očekivali rezovi i prekid sa određenim vrstama ponašanja koja su bila uobičajena za poslovne procese unutar Sarajevo osiguranja. Međutim, lično nisam bio pristalica smanjenja broja zaposlenih po svaku cijenu i nasilnim putem. Unatoč brzini kojom su se promjene trebale dešavati i činjenici da je organizaciono restrukturiranje za rezultat imalo smanjenje broja podružnica sa 14 na osam, smanjenje broja uposlenika odvijalo se u najvećoj mjeri kroz proces prirodnog odliva.

U grupaciji smo zatekli 478 ljudi, a sada nas je 430. Ali, najbitnije je bilo to da smo zadržali radnike i stavili troškove pod strogu kontrolu uz činjenicu da smo i dalje  lideri u branši po prosječnoj plaći. Vjerujemo da su radnici i sindikat prepoznali šta je ova Uprava napravila u posljednjih godinu dana i da će nas podržati u namjeri da ovu firmu podignemo na noge i učvrstimo je na liderskoj poziciji. Zatečena unutrašnja organizacija Sarajevo osiguranja nas je u značajnoj mjeri ograničavala i radnici su svjesni da smo, zajedno sa njima, napravili optimalniji sistem kako bismo u svakom trenutku bili u poziciji da efikasno odgovorimo na sve zahtjeve naših osiguranika, koji su također pored radnika jednako bitni važni.

Govorilo se da bi šteta na tržnom centru Bingo u Mostaru mogla biti prevelika kost u grlu za Sarajevo osiguranje. Govori se o višemilionskoj šteti. Razne analize spominju štetu između osam i deset miliona KM. Koliko vam je zaista zadao glavobolja požar koji je uništio najveći Bingov objekt u Hercegovini?

Sarajevo osiguranje je ozbiljna kompanija sa preko 70 godina rada i iskustva. Mi smo društvo koje osigurava velike privredne subjekte i imamo iskustvo u obradi i isplati velikih šteta. U ovom trenutku društvo je pri kraju isplate štete Općini Centar u iznosu od 2.000.000 KM  (protesti 2014. godine) te štete BH Telecomu od oko 1.000.000 KM.

Iako se radi o vjerovatno i najvećoj pojedinačnoj šteti u poslijeratnom periodu Sarajevo osiguranje bez problema već isplaćuje štetu našem velikom, uglednom privrednom subjektu kakav je Bingo.

Krajem mjeseca juna Bingu je isplaćen 1 milion KM za štetu po polici kojom je bila osigurana roba u objektu. Do kraja avgusta ove godine Sarajevo osiguranje će avansno isplatiti 5.000.000 KM za štetu na objektu, a ostatak iznosa nakon konačnog nalaza nadležnih organa kako bi objekat Bingo Mostar bio stavljen u funkciju. 

Nelojalna konkurencija na tržištu je naviše izražena u prodaji obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Kako gledate na posljednje pokušaje Agencije za nadzor osiguranja F BiH da uredi tržište automobilske odgovornosti?

Svima nama koji smo duže u osiguranju poznati su modaliteti kroz koje se daju određeni nedozvoljeni popusti ili se postupa u suprotnosti sa obavezujućim uvjetima osiguranja te se na taj način pokušava steći konkurentska prednost i preuzeti portfelj drugih društava.

Ova praksa je otišla toliko daleko da je počela ugrožavati većinu učesnika na tržištu jer diktira porast troškova provedbe osiguranja i tako slabi finansijski položaj društava, pa je od početka ove godine inicirano nekoliko koraka na konačnom sređivanju stanja unutar tržišta automobilske odgovornosti. Krajem maja Agencija za nadzor osiguranja F BiH izdala je Smjernice o postupanju društava za osiguranje prilikom sklapanja ugovora o obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i postupanju kod uočenih nepravilnosti.

U koordinaciji sa Udruženjem društava osiguranje F BiH potpisan je Memorandum o razumijevanju i saradnji koji je potpisalo 20 društava za osiguranje koje rade na tržištu Federacije BiH. Udruženje koje je reprezent struke pružilo je i pruža punu podršku Agenciji u okviru pojačanog nadzora zakonitosti rada društava za osiguranje. Lično sam kao zamjenik predsjednika Upravnog odbora Udruženja uključen u ove aktivnosti i prvi efekti poduzetih mjera su ohrabrujući, uz činjenicu da i dalje postoje društva koja pokušavaju da se, slikovito rečeno, provuku ispod radara. Nadam se i uvjeren sam da će Agencija istrajati u naporima da se ovo tržište konačno stavi pod punu kontrolu i da se prestane sa nelegalnim oblicima davanja.

Siguran sam da ćemo kroz Udruženje nastaviti sa pružanjem pune podrške Agenciji. Bez striktne primjene Smjernica i Memoranduma ostajemo nerazvijeno tržište čija glavna karakteristika nije kvalitetna briga za osiguranika i brza isplata šteta nego borba za svaku policu osiguranja na sve dozvoljene i nedozvoljene načine, što nas sve skupa vodi u ponor.

Javnosti u BiH nema dovoljno razvijenu svijest o značaju osiguranja, a posebno kada je riječ o osiguranju imovine, dakle stanova i kuća. Sarajevo osiguranje ima dugogodišnju tradiciju u prodaji ovih vrsta osiguranja. Je li rješenje da se ide u pravcu obaveznosti pojedinih vrsta osiguranja imovine, barem kada je riječ o poplavama, zemljotresima i slično?

Bez interesa i snažnije podrške države nećemo biti u prilici da razvijemo svijest građana niti da podignemo obuhvat prodaje imovinskih osiguranja. Na prvi pogled država bi trebala vidjeti šansu u tome da najveći dio tereta plaćanja šteta prebaci na osiguravajuća društva. U tom pravcu bi trebali i razmišljati kada analiziraju efekte katastrofalnih događaja koji su pogodili našu zemlju proteklih godina, uzimajući i ljudske živote uz ogromna materijalna razaranja javne i privatne imovine čiju popravku i obnavljanje država odnosno entiteti, kantoni i općine nisu u mogućnosti da finansiraju.

Ponuda sa strane osiguravajućih društava postoji, a postoje i projekti bazirani na obaveznosti osiguranja od katastrofalnih rizika i njih bi državni organi trebali prepoznati kao vid zaštite najširih slojeva stanovništva te, pored ostalog, i rasterećenja budžeta. U dijelu aktuelne prodaje osiguranja imovine i zaštite građana, a i pravnih subjekata, usudio bih se reći da se ne radi o slaboj kupovnoj moći nego građani jednostavno nemaju naviku da se brinu o svojoj imovini na ovakav način. Novac koji se treba izdvojiti za premiju je mizeran u odnosu na razmjere i posljedice štete koja može nastati i o tome bi građani trebali razmišljati kada razmišljaju da li osigurati svoj stan, kuću, vikendicu ili poslovne prostorije ili ne.

U kojem pravcu će se Sarajevo osiguranje razvijati u naredne tri godine, koliko još traje vaš mandat?

Naš konačni cilj  je moderna komanija koja će podići nivo premije, što podrazumijeva očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih, a naročito:

Jačanje kapaciteta našeg supsidijarnog društva OSING doo koje trenutno obavlja djelatnost na osam stanica tehničkih pregleda za najmanje još toliko.

Zadržavanje suvlasništva u našem reosiguravajućem društvu Bosna Re Osiguranje od oko 13 posto.

Stavljanje u funkciju djelatnosti cjelokupne imovine Sarajevo osiguranja ili adekvatno izdavanje iste bez opcije prodaje bilo koje nekretnine.

Kupovina  nekretnina neophodnih za obavljanje djelatnosti.

Eventualno participiranje u formiranju fonda dobrovoljnog penzijskog osiguranja sa nekom domaćom bankom.

Značajniji razvoj segmenta životnih osiguranja.

Kao i do sada biti društveno odgovorna kompanija kroz značajna sponzorstva sportskih, kulturnih, humanitarnih, vjerskih i drugih manifestacija na cijelom prostoru BiH.

Konačno naš cilj nije opstanak nego moderno i profitabilno društvo sposobno da  zadovolji potrebe svih zahtjeva  osiguranika,  zadovoljavanje naših vlasnika kroz ostvarivanje dobiti  odnosno isplate dividendi  kao osnovne satisfakcije  vlasnika, stvaranje ugodnijeg i sigurnijeg radnog ambijenta za naše uposlenike.

Sarajevo osiguranje praktično obavlja posao koji bi možda trebala raditi država – isplaćuje tzv. prijeratne štete. Koliko je do sada tog duga vraćeno, i koliko je još ostalo da se vrati?

Pratimo i rješavamo pitanje prijeratnih šteta kojih je do sada isplaćeno preko 60 miliona KM odnosno  iz redovnog poslovanja. Mi postojimo zbog toga da bismo rješavali i isplaćivali štete. Ostalo je još oko 90 predmeta koji su na odlučivanju pred raznim sudovima zemalja u okruženju. Ne možemo procijeniti koliko je još ostalo obaveza u novcu po prijeratnih šeta jer ne znamo kakvi će biti ishodi tih sudskih procesa. Posebno treba istaći da su kamate u ovim predmetima često gabaritne kao i same štete.

Građani mogu sami utjecati na kvalitet Sarajevo osiguranja

- Zahvaljujem se našim osiguranicima koji nam pružaju povjerenju svih ovih godina, a naročito u ovoj posljednjoj, mogu slobodno kazati, najtežoj godini za naše drušvo. Pozivam ih da to činite i ubuduće te ukoliko su nezadovoljni uslugama Sarajevo osiguranja ili postupcima naših uposlenika to mogu prijaviti na kontakt telefone koji su istaknuti na našoj  WEB stranici – kaže Kulić.