Sutra zasjeda Predstavnički dom PSBiH, a na dnevnom redu je Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik SDP-a Denis Bećirović, piše Patria.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) na svojoj 47. sjednici nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH za Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Kako je bilo očekivano protiv ovog prijedloga glasali su Lazar Prodanović iz SNSD-a, Momčilo Novaković (NDP) i Brojana Krišto (HDZ), dok su podršku dali Senad Šepić, nezavisni poslanik, Damir Arnaut (SBB) i Šefik Džaferović (SDA).
Ovakvim glasanjem SNSD i HDZ su dokazali da nisu spremni odreći se onih koji su pravosnažno osuđeni za zlodjela u agresiji na BiH.
Bećirovićev prijedlog mijenja Izborni zakon BiH u smislu da zabranjuje osobama koje su osuđene za krivična djela da budu birani ili imenovani na bilo koju javnu funkciju u BiH.
- Nijedno lice koje je: a) izdržalo kaznu koju je izrekao Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, b) izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud BiH, sud RS ili sud FBiH i sud Brčko Distrikta BiH zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatarao je njegov dosje prije hapšenja i tvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, c) izdržalo kaznu zatvora koju je izrekao sud druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosje prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može bit kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritioriji BiH - piše u prijedlogu.
Bećirović je naveo da princip ograničenja biračkog prava, odnosno ograničavanje pasivnog biračkog prava (prava da se bude biran), ima jake argumente u zemlji kakva je BiH.
Dodaje da je osnovni razlog za usvajanje ovog zakona činjenica da je BiH pretrpjela ogromna stradanja i genocid, te da osuđeni ratni zločinci, nakon što su odslužili kaznu, postaju slobodni ljudi koji uživaju sva prava, uključujući i biračka prava, te se čak kandiduju na izborima i bivaju izabrani.