Šiljak-Jesenković: Poezija Yunus Emrea do kraja godine na bosanskom jeziku

U Sarajevu je zaključena saradnja između Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) i Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu prema kojoj će na bosanski jezik biti preveden Divan (zbirka) Yunus Emrea "Naš Junus", piše novinska agencija Patria.

Nosilac projekta dr. Amina Šiljak-Jesenković sa Orijentalnog instituta u Sarajevu podsjetila je da je Yunus Emre pjesnik i mutesavif sufija koji je u 13. stoljeću živio u Anadoliji.

U razgovoru za novinsku agenciju Patria, Šiljak- Jesenković govori o vrijednosti djela na čijem prijevodu će raditi, te kada će knjiga biti dostupna čitalačkoj publici u BiH.

-Preko dvadeset godina razmišljam o ovom projektu. Međutim, za ovakav korak, prevođenje poezije velikana književnosti Islamskog Parnasa, Junusa Emrea (13. st., Anadolija) potrebno je puno više od jezičnih kompetencija.

Potrebna je zrelost kojom osim jezika 13. stoljeća morate razumijevati i sadržaje islamskog gnosticizma i tesavvufske ljubavi. Moj dosadašnji rad u oblasti istraživanja divanske poezije i tesavvufske poezijje uopće, čini se, bio je priprema za ovaj projekat koji za mene ima poseban značaj, kaže Šiljak-Jesenković.  

U okviru ovog projekta, kaže naša sagovornica, predviđeno je prevođenje uvodne studije dr. Mustafe Tatcija, koji je 30 godina znanstvenog rada posvetio razumijevanju Junusa i Junusovog jezika, a koji u ovoj studiji govori o njegovom životu, okruženju, te o osnovnim idejama Junusove poezije.

-Druga studija nešto manjeg obima predstavlja rad o prisutnosti Junusovim stihovima u bh. rukopisnim zbirkama. Naime, gotovo da nema derviškog džonka (zbirke ilahija koju su koristili derviši), niti medžmue (zbirka tekstova različitih sadržaja) u kojoj nema Junusovih pjesama. Neke od tih pjesama su se u bosanskim tekijama očuvale do danas, bosanski derviši su ih učili u punom ushitu, premda nisu razumijevali ni riječi sadržaja na turskom jeziku, pojašnjava Šiljak-Jesenković.  

Podsjeća, da je Marija Đukanović šezdesetih godina objavila prijevod jedne njegove pjesme, a dr. Jasna Šamić početkom devedesetih jedan izbor prijevoda u knjizi pod naslovom "Mistički eros".

-Početkom druge polovice 20. stoljeća Adem-beg Karađozović prepjevao je dvije Junusove ilahije (Zašto ječiš moj dolape i Ilhamom sam sinoć ja), a prije dvadeset i šest-sedam godina i ja sam se usudila prepjevati nekolicinu... Samo mlad čovjek može biti toliko hrabar. Srećom, valjda čista namjera i duhovna potpora Junusa rezultirali su prepjevima kojih se danas ne stidim.

No, ozbiljniji zahvati dolaze sa zrelošću. Posebno kad su u pitanju stihovi neprozirnoga značenja, poput onih u pjesmi koja počinje bejtom (distihom): "Ja se ispeh na šljivu, na njoj grožđe pojedoh, vlasnik vrta ljuti se: što mi jedeš orahe?". Naime, kroz dugu povijest pisana su mnoga tumačenja, komentari ovih neprozirnih pjesama, tako da će i studija koja tretira konkretne komentare i njihovu uporednu analizu biti ključ za razumijevanje mnogoznačnosti i slojevitosti Junusove poezije. I naravno, šećer dolazi na kraju, prijevod Izbora iz Divana Junusa Emrea s transkripcijom izvornika na turskom jeziku, te tehnički dodaci kao što su rječnik termina bit će zastupljeni u ovoj knjizi, kaže Šiljak-Jesenković i dodaje:

-Ogromna je odgovornosti i ogromna čast zadobiti povjerenje za ovakav projekt, ali za mene osobno ima ogroman značaj i razumijevanje moje matične institucije, Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, institucije koja neokaljane znanstvene časti tiho djeluje već 66 godina. Iza djela ovakvog velikana treba stajati institucija koja ima sve kompetencije, i čist obraz u znanosti.

Prva faza sređivanja tekstova i prijevoda trajat će 6 mjeseci, a do kraja godine očekuje se i objavljivanje knjige. Nadam se da će izdavači imati sluha da istovremeno naprave i audijelno izdanje, i tako pokazati razumijevanje prema slijepim i slabovidnim, ali i vokalnu interpretaciju izbora iz ovih prepjeva, jer i muzika ističe snagu ovih tekstova.